Stručnjaci: Inicijativa "U ime obitelji" može dovesti do ustavno-političke krize

"Odbijanje Sabora da raspiše referendum nakon što su ispunjene sve formalno-pravne pretpostavke za njegovo raspisivanje predstavljalo bi negiranje same biti referenduma narodne inicijative i moglo bi imati nesagledive posljedice po ustavnu stabilnost zemlje", poručuju ustavnopravni stručnjaci

Hrvatski ustavnopravni stručnjaci danas su ocijenili da će inicijativa za dopunu Ustava odredbom da je brak zajednica žene i muškarca uzrokovati značajne prijepore i različita ustavna tumačenja oko postupanja i obveza državnih tijela u pogledu moguće odluke građana na referendumu, te moguće dovesti zemlju do ustavno-političke krize bez presedana.
"Ta različita ustavna mišljenja mogu posljedično dovesti našu zemlju do ustavno-političke krize bez presedana. Upravo iz tog razloga želimo ukazati na određena temeljna načela hrvatskog Ustava", navode u otvorenom pismu ustavnopravni stručnjaci. To su Branko Smerdel, Zvonimir Lauc, Arsen Bačić, Saša Šegvić, Sanja Barić, Robert Podolnjak, Stipe Ivanda, Anita Blagojević, Đorđe Gardašević, Petar Bačić i Mato Palić.

Na što obvezuje referendum

Ističu kako za njih nema nikakve dvojbe da Ustav poznaje dva, jedan od drugoga neovisna načina provedbe postupka svoje izmjene - prvi (odjeljak IX.), koji je do sada uvijek korišten, predviđa da o izmjeni Ustava odlučuje Sabor, a drugi (članak 87.) propisuje mogućnost da Sabor ili Predsjednik Republike (na prijedlog Vlade i uz supotpis premijera) raspišu ustavotvorni referendum.

"Prema tome, svaka izmjena Ustava može se obaviti i putem referenduma, potpuno neovisno od postupka koji je propisan odjeljkom IX. Ustava. Nesporno je također da ustavna odredba o referendumu narodne inicijative iz članka 87. Ustava načelno omogućuje primjenu narodne inicijative kako za djelomičnu, tako i za cjelovitu izmjenu Ustava", navode u pismu.

Ustavnopravni stručnjaci ističu kako je Sabor dužan raspisati ustavotvorni referendum ukoliko to zatraži 10 posto od ukupnog broja birača u Hrvatskoj, a nakon što Ustavni sud, na eventualni zahtjev Sabora, provjeri jesu li ispunjeni uvjeti za održavanja referenduma. "Odbijanje Sabora da raspiše referendum nakon što su ispunjene sve formalno-pravne pretpostavke za njegovo raspisivanje predstavljalo bi negiranje same biti referenduma narodne inicijative i moglo bi imati nesagledive posljedice po ustavnu stabilnost zemlje", poručuju u pismu.

Naglašavaju da bi svaka odluka građana na referendumu bila bi po prirodi stvari odluka ustavnog karaktera i obvezivala bi sva državna tijela. Ona bi, tvrde, predstavljala promjenu Ustava koja bi stupila na snagu potvrdom da je referendum održan u skladu s Ustavom, bez obzira na postojanje određenih formalno-pravnih nedostataka u referendumskom pitanju. Hrvatski sabor, smatraju, bio bi dužan implementirati eventualnu potvrdnu referendumsku odluku u tekst Ustava.

Neposredna demokracija

Također, zbog manjkavosti u regulaciji instituta narodne inicijative (primjerice, izričitog određenja koje materije nisu pogodne za referendumsko odlučivanje), ustavno-pravni stručnjaci ističu potrebu da se taj institut što hitnije kvalitetno regulira te izražavaju spremnost da svoja stručna znanja i kompetencije stave na raspolaganje ustavotvorcu i zakonodavcu.

Podsjećaju kako je institut narodne inicijative 2000. godine ugrađen u Ustav, ali i upozoravajzu da je prihvaćanje tog oblika neposredne demokracije u Saboru "učinjeno ishitreno, nepromišljeno, bez razmatranja komparativnih iskustava primjene tog instituta u drugim državama i bez uvažavanja mišljenja domaćih ustavnopravnih stručnjaka".

"Svih proteklih godina propuštene su prilike da se kvalitetno uredi ustavni i zakonski sadržaj instituta narodne inicijative, naročito u vrijeme ustavnih promjena 2010. i lani kad je u Hrvatskom saboru pokrenut postupak promjene ustavne odredbe u kojoj je reguliran taj institut", navode u otvorenom pismu.

Napominju da je nakon promjene pravila odlučivanja na referendumu iz 2010. propisano da će se, između ostaloga, zakon koji uređuje referendum uskladiti s odredbama Ustava u roku od šest mjeseci od dana proglašenja Ustavnog zakona, ali da to nije učinjeno sve do danas.

"Struka je i u tom razdoblju bila ignorirana", ističu ustavnopravni stručnjaci, dodajući kako iz svih navedenih razloga narodna inicijativa nije ni zaživjela u Hrvatskoj kao moguća i poželjna dopuna i korektiv predstavničke demokracije. To se, napominju, nije događalo ni u situacijama kada su građani uspijevali, unatoč svim normativnim preprekama, prikupiti dovoljan broj potpisa u zahtjevu za referendum.

Hina

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Objavljeno 11.06.2013

Želiš ostaviti svoj komentar?

Registrirajte se. Ako ste već registrirani Prijavite se.

Anketa

Vjerujete li da će nove zakonske mjere Vlade RH dovesti do većeg zapošljavanja osoba s invaliditetom?

Pročitajte još...