ZDRAVKO ANDRAŠEK Moja borba za osobnu invalidninu konačno je završila sretnim ishodom

Mladić s invaliditetom još je 2013. godine započeo svoju životnu borbu protiv nadležnih institucija koje mu, unatoč urednoj dokumentaciji, nisu priznale pravo na osobnu invalidninu. Godinama je životario bez ikakve pomoći i primanja

 

U ovom mjesecu dobili smo napokon i povratnu informaciju, po svemu sudeći pozitivnu unatoč proživljenoj tragediji, i to od strane mladića o kojem smo objavili priču 23. listopada 2018., a s kojim smo cijelo vrijeme u kontaktu i pratimo razvoj situacije. U našu se redakciju javio početkom jeseni prošle godine, već na izmaku snaga, gladan, duboko razočaran u sustav i okolinu, zatvorio se u sebe. Na životu se održavao s malim obrocima i vodom.

Riječ je o Zdravku Andrašeku (33) iz Breznica, bivšem zaštitaru koji je započeo svoju životnu borbu 2013. godine protiv nadležnih institucija, koje mu, unatoč urednoj dokumentaciji, nisu priznale pravo na osobnu invalidninu. Godinama je životario bez ikakve pomoći i primanja.

- Ova godina započela je tragedijom u obitelji.  Naglo mi je preminuo brat blizanac u 33. godini života. To me veoma shrvalo, teško sam sve podnio. Uz preveliku tugu koja nas je obuzela, ja i bolesni otac morali smo se suočiti s troškovima sprovoda, koji su iznosili nekoliko tisuća kuna, a jedva da smo imali što za jesti. I tu sam nanovo naišao na nemilost nadležnih, koji su, da bi ga sahranili, tražili da odmah platim. Molio sam da nam izađu u susret, ali ništa. Srećom, ljudi oko mene su mi posudili tako da smo uspjeli sahraniti mog brata, ali ostao sam još uvijek dužan. Nakon svega, napokon da je u naš život došla i pozitivna vijest. Nakon svih godina uspio sam ostvariti osobnu invalidninu, koja mi puno znači kao osobi s invaliditetom. Iako se ne radi o velikom iznosu, ipak ću dostojanstvenije i pristojnije živjeti, kao i otići k liječniku, kupovati namirnice, i tome slično– rekao nam je, priznavši usput da je pronašao ljubav svog života te ušao u ozbiljnu vezu.

Da podsjetimo, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Andrašeku je priznao 80 posto tjelesnog oštećenja 2016., a ocijenjen je radno nesposobnim godinu dana ranije. U nekoliko navrata predavao je zahtjeve za invalidsku mirovinu, međutim svaki puta je odbijen.

Kako je sam naglasio, najviše glavobolja u tom razdoblju zadavali su mu HZMO i Zavod za vještačenje. No, barem je ova priča imala sretan svršetak.

Prošle je godine, naime, došlo do izmjena zakona pa je upućen od potpisnice ovih redaka što sve treba napraviti.  Nakon što je predao ponovni zahtjev kod Centra za socijalnu skrb za vještačenje za osobnu invalidninu, gdje je naglasio da je putem medija upućen na novi zakon, službenica je bila ljubazna i rekla da će pomoći koliko god može.

Silno nas je obradovala vijest da je uspio s dobivanjem prava koja mu godinama pripadaju, ali su čekala zbog sporosti sustava.

Klaudija Klanjčić