SAVEZ OSIT Konferencija o zapošljavanju osoba osoba s intelektualnim teškoćama na otvorenom tržištu rada

Osobe s intelektualnim teškoćama su najranjivije jer ne mogu stjecati visoka akademska zvanja, zaposliti se  kao, primjerice, pravnici, liječnici ili u nekom drugom zanimanju, kazala je Mirjana Jakovčev, predsjednica Saveza OSIT

 

Savez OSIT, jučer u Domu invalida Domovinskog rata, organizirao je konferenciju pod nazivom 'Zapošljavanje osoba s intelektualnim teškoćama na otvorenom tržištu rada'.

Konferenciji su prisustvovali renomirani stručnjaci s područja zapošljavanja osoba s intelektualnim teškoćama u Hrvatskoj.

Cilj konferencije bio je prikazati sadašnje stanje zaposlenosti osoba s intelektualnim teškoćama, koji su zakonski okviri, koje su teškoće pri zapošljavanju i prikaz zapošljavanja na otvorenom tržištu rada, a prikazani su i alternativni oblici rada.

- Osobe s intelektualnim teškoćama su najranjivije jer se zbog svojih intelektualnih teškoća ne mogu stjecati visoka akademska zvanja, zaposliti se  kao, primjerice, pravnici, liječnici ili u nekom drugom zanimanju. Većinom se školuju za zanimanja srednje stručne naobrazbe,  neki se školuju po redovnom programu, a neki idu za pomoćna zanimanja – kazala je predsjednica Saveza OSIT Mirjana Jakovčev.

- Prošle je godine izdvojen 101 milijun kuna za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom - kazala je Zrinka Špoljarić iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava.

Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazuju da je u 2018. godini bilo je 1800 nezaposlenih osoba s intelektualnim teškoćama, a tijekom godine ih se zaposlilo 1100. Ukupno je tijekom prošle godine zaposleno 3200 osoba s invaliditetom, a na HZZ-u je bilo prijavljeno njih 5800. Od ukupno zaposlenih osoba s invaliditetom, njih 32 posto bile su osobe s intelektualnim teškoćama.

 

Špoljarić je istaknula da su prošlogodišnje promjene Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom olakšale uključivanje osoba s invaliditetom u profesionalnu rehabilitaciju, odnosno u različite mjere i aktivnost kojima je cilj njihovo osposobljavanje za tržište rada.

- Pravom na rad se osobe s invaliditetom izdižu iz siromaštva, pravo na rad omogućava potpunu socijalnu uključivost, štiti osobe s invaliditetom od iskorištavanja njihove okoline. Prema našim iskustvima, osobe s intelektualnim teškoćama su u posebnom riziku od uznemiravanja na radnom mjestu i mogućeg mobinga. Diskriminacija pri zapošljavanju je prisutna ako osoba udovoljava zahtjevima radnog mjesta, odnosno ima stručne kompetencija, a poslodavac ne prilagodi radno mjesto osobi s invaliditetom u smislu razumne  prilagodbe – kazala je zamjenica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, Mira Pekeč Knežević.
Poslodavci još uvijek imaju nedovoljna znanja o sposobnostima i potencijalima  osoba s intelektualnim poteškoćama. Najviše ih se zapošljava u pomoćnim poslovima.  Pritužbi se odnose na stigme i predrasude poslodavaca. Diskriminacija također često ostaje  neprepoznata ili se prešućuje zbog straha, ismijavanja, izoliranosti. Nema prave jednakosti osoba s invaliditetom ako u području rada nema jednakosti - rekla je Mira Pekeč Knežević.
- Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja doista radi na zapošljavanju osoba s invaliditetom. Kad Hrvatska zaposli osobe s invaliditetom, one za svoj rad primaju plaću, a ne naknadu. URIHO ima program profesionalne rehabilitacije, dakle Radni centar i Virtualnu radionicu gdje se osobe osposobljavaju za otvoreno tržište rada ili za zapošljavanje uz potporu u zaštitnoj radionici - rekla je Ljubica Lukačić, saborska zastupnica i pomoćnica ravnatelja Ustanove URIHO.

- Zaštitne radionice, kao i svi drugi poslodavci, dužni su se natjecati uz određenu pogodnost  koju im je dao Zakon o javnoj nabavi, moraju dobiti posao, kvalitetno i na vrijeme ga odraditi da bi svoje usluge mogli naplatiti. Hrvatska je unazad 12 godina dobila prvi Kolektivni ugovor koji je obuhvatio osobe s invaliditetom koji pruža povoljnije uvjete nego Zakon o radu. Zadovoljna sam načinom na koji imamo uređeno zapošljavanje, iako uvijek ima prostora za unapređivanje. Centre za profesionalnu rehabilitaciju podigli smo na višu razinu jer ih sada osniva država. Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom  odredili smo da će Zavod za vještačenje utvrđivati invaliditet i time jedino u sustavu zapošljavanja možete dokazati da je netko osoba s invaliditetom, ali na tragu smo tome da imamo dokument kojim će netko dokazati da je osoba s invaliditetom - zaključila je Lukačić.

Anita Blažinović

 

Povezane vijesti