ZAGREBAČKA STRAHOTA Majci uručen otkaz jer joj dijete ima autizam

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak ističe da se u slučaju otkaza majke s djetetom kojem je ustanovljen autizam radi o diskriminaciji po osnovi invaliditeta

 

Tek nekoliko dana nakon što smo na In Portalu prenijeli vijest da je američko Ministarstvo rada objavilo preporuku da roditelji djece s invaliditetom imaju pravo odvojiti vrijeme od posla kako bi prisustvovali sastancima individualiziranog obrazovnog programa svog djeteta, i to u sklopu Zakona o obiteljskom dopustu i medicinskom dopustu koji jamči određenim zaposlenicima neplaćeni dopust za zaštitu zaposlenja zbog brige o supružniku, djetetu ili roditelju s ozbiljnim zdravstvenim stanjem, iz Hrvatske dolazi zastrašujuće suprotna priča, koja je do Jutarnjeg lista došla zahvaljujući Građanskoj inicijativi ‘Pomozimo djeci s invaliditetom’.

Naime, riječ je o majci maloljetnog djeteta koja je saznala da joj dijete ima trajne zdravstvene probleme zbog kojih nije u mogućnosti biti u cijelosti posvećena poslu i radu, već na poslu djeluje odsutno i uplašeno, što su uočili i klijenti njezinog poslodavca.

Opis radnog mjesta radnice podrazumijeva svakodnevnu komunikaciju s kupcima - klijentima poslodavca - te je potrebno da radnica u komunikaciji bude pozitivnog stava i dobro raspoložena, što radnica zbog svojih privatnih obiteljskih razloga nije u mogućnosti izvršiti.

Sve to piše u obrazloženju otkaza prodavačici iz Zagreba, koja želi ostati anonimna.

U Ministarstvu rada i mirovinskog sustava pozivaju se na odredbe o zaštiti prava radnika propisane u Zakonu o radu. Navode kako otkaz mora biti u pisanom obliku i obrazložen te se mora dostaviti osobi kojoj se daje otkaz. Pritom sadržaj obrazloženja otkaza ne može biti zakonski određen niti ograničen, kažu iz ministarstva, već uvijek ovisi o vrsti otkaza te procjeni poslodavca u odnosu na okolnosti svakog pojedinog slučaja.

A budući da sadržaj obrazloženja otkaza nije zakonski definiran, poslodavac je miran ako oštećeni radnik u zakonskom roku od 15 dana ne pokrene postupak zaštite prava i nakon toga u daljnjem roku od još 15 dana ne tuži poslodavca. Mnogi od zaposlenika za ova prava i rokove ne znaju, a poslodavci tu neinformiranost uvelike iskorištavaju.

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak ističe da se u slučaju otkaza majke s djetetom kojem je ustanovljen autizam radi o diskriminaciji po osnovi invaliditeta, odnosno zdravstvenog stanja, i to osobe povezane sa zaposlenicom rodbinskim vezama. Po saznanju o ovakvim slučajevima ured pravobraniteljice postupa tako da ispituje sve okolnosti i, ukoliko potvrdi sumnju na diskriminaciju, upozorava poslodavca i upućuje preporuke o otklanjanju diskriminatornog postupanja.

- U slučaju da poslodavac ne uvaži preporuku, diskriminatorna osoba, a to se odnosi na zaposlenog roditelja djeteta s teškoćama u razvoju, ima pravo zatražiti pokretanje sudskog postupka u kojemu pravobranitelj za osobe s invaliditetom može sudjelovati kao umješač na strani diskriminirane osobe - objašnjava Anka Slonjšak za Jutarnji.

Iako je i u SAD-u i u Hrvatskoj riječ o preporukama koje idu u korist djeci s teškoćama u razvoju, odnosno njihovim roditeljima, u obje zemlje očito nedostaje adekvatan i dovoljno eksplicitan zakonski okvir koji bi zaštitio djecu i roditelje na način da poslodavce oštro kažnjava zbog diskriminatornog ponašanja, i to bez prethodne intervencije oštećenog zaposlenika.

Bilo kako bilo, i ovaj Zagrebački slučaj pokazuje koliko je autodestruktivno naše inzistiranje na pacifističkoj neaktivnosti i skrivanju, čak i onda kada nam je idealan alat već u rukama. Upravo to je vrlo dobro detektirala Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske.

- Otkazi poput ovoga prolaze u tišini baš zato što je ljude teško osnažiti i ne reagiraju, a to je loše. Nedopustivo je da netko dobije otkaz jer poslodavcu djeluje odsutno i uplašeno, a pritom zna za njezinu obiteljsku situaciju. To je van pameti i neshvatljivo je tko je taj koji je uopće dao takvu procjenu stanja radnika. U ovakvim je slučajevima svakako potrebno zatražiti pravnu zaštitu. Dok god se skrivaju imena, stvari će se teško mijenjati - izjavila je za Jutarnji Zlatica Štulić.

Možda bi bilo dobro s ovim suptilnim pozivom završiti članak.

Damir Fatušić

 

Povezane vijesti