KRIŽEVCI Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju prvi u Hrvatskoj verificirat će program muzikoterapije

Namjera je potaknuti radoznalost i glazbenu kreativnost, pružiti djeci priliku da dožive iskustva koja ih mogu motivirati na učenje na različitim područjima te poticanje na komunikaciju među vršnjacima

 

Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju u Križevcima ove godine pohađa 63 djece, a još desetak ih svakodnevno dolazi u vrtić. Predškolce dovoze roditelji čak iz okolice Bjelovara, a stariji iz križevačkog i vrbovečkog područja dolaze školskim kombijem. Nikome od njih to nije problem jer je sistem već dobro uhodan, a u školi se stalno događa nešto novo. Većina od jedanaest učitelja edukacijskih rehabilitatora i pet stručnih suradnika sudjeluje u nekom od školskih projekata. Zahvaljujući njima, u posljednje vrijeme škola je dobila vrijednu opremu, a djelatnici centra prošli su različite edukacije. Surađivali su sa Zakladom Hrvatska za djecu, a trenutačno su u UNICEF-ovom projektu Komunikacija za svako dijete, u kojem su im partneri Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet i Fakultet elektronike i računarstva, objavio je Glas Podravine.

- Testirat ćemo novu aplikaciju za komunikaciju djece s teškoćama u razvoju od rođenja do osme godine. Naš je zadatak smisliti simbole prilagođene hrvatskom jeziku i testirati ih na našim korisnicima, a svima nam je cilj napraviti aplikaciju koju će svi moći koristiti besplatno - ispričala je stručna suradnica edukacijska rehabilitatorica Helena Strsoglavec.

Djeci s teškoćama u razvoju od velike je pomoći asistivna tehnologija, odnosno  svaki proizvod, dio opreme ili sustav koji se koristi da bi se povećale, održale ili poboljšale funkcionalne mogućnosti osoba s invaliditetom. Takva tehnologija omogućuje osobama koje ih koriste veći stupanj nezavisnosti i samostalnosti, bogatiji i aktivniji život. Gotovu svu takvu opremu koju škola posjeduje, dobili su preko projekata.

- Centar je sada jako dobro opremljen, to nam je veliki plus. Tako smo uredili i senzornu sobu, uskočio je i Grad koji je pomogao s opremanjem i zahvaljujući tome zaposlili smo još jednu osobu i pokrenuli program senzorne integracije - otkrila je ravnateljica Centra Mihaela Brkić.

Upravo po opremi i novim tehnologijama, rad u ovakvoj školi danas je potpuno drukčiji od načina kako se radilo prije trideset i više godina. Ravnateljica Brkić u sustavu je gotovo dvadeset godina, ali zahvaljujući novim metodama i spoznajama, kaže, struka je napredovala.

- Prije smo u školi imali jako mnogo djece koja danas mogu pratiti nastavu u redovnom sustavu. Djeca koja su danas u centru nekad su u pravilu bila u ustanovama. Od kad se krenulo s inkluzivnom pričom, potreba i način rada uvelike su se promijenili - objašnjava Brkić i odmah daje primjer kako pred samo sedam godina nisu ni razmišljali o asistivnoj tehnologiji, a danas se već otvaraju neke nove ideje i novi zahtjevi. Stručnjaci u Centru ih prate i nastoje što prije primijeniti u praksi, no kako ih je malo, svatko od njih mora se dodatno educirati za neki od novih programa.

Jedan od takvih je muzikoterapija, odnosno program profesionalne upotrebe muzike kao planske intervencije u medicinskom, rehabilitacijskom, odgojno-obrazovnom i socijalnom okruženju.

- Radi se o znanstveno dokazanoj disciplini koja se vani već dulje vrijeme koristi - rekla je Sandra Belajec koja je, osim Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta završila studij muzikoterapije u Americi.

U prosvjeti do sada nije bilo ovakvih programa pa ga Centar namjerava verificirati i u njega uključiti što više učenika.

- Za sada je jedan dio učenika uključen, ali kao i za sve druge terapijske procese radit ćemo procijene i preporučiti kojem djetetu bi ovakav oblik terapije mogao pomoći - objašnjava Belajec.

Namjera je potaknuti radoznalost i glazbenu kreativnost, pružiti djeci priliku da dožive iskustva koja ih mogu motivirati na učenje na različitim područjima te poticanje na komunikaciju među vršnjacima. Sat uvijek počinje pozdravnom pjesmom, nakon toga se svira, sluša ili pjeva.

- Smisao je u poticanju djece na akciju, oni moraju sudjelovati što više u aktivnostima, uče o instrumentima i sviraju. U početku im se uvijek najviše sviđaju šuškalice, a kasnije kad se oslobode sviraju i bubnjeve, gitaru, pianino - objašnjava Belajec. Sve to pomaže i u razvoju motorike, a reakcije djece za sada su vrlo pozitivne.

Planova i ideja ima više nego vremena i novca, ali postoje prioriteti. Jedan od njih je uređenje igrališta i postavljanje ljuljačke za djecu s motoričkim teškoćama.

- Želimo urediti i tavan, tamo bismo dobili prostor za snoezelen sobu, odnosno prostor za relaksaciju i opuštanje djece koja imaju poremećaj iz spektra autizma ili za djecu koja imaju neka neprimjerena ponašanja. To je potpuno sigurna soba, zidovi su joj obloženi strunjačama, rasvjeta je smirujuća kao i mirisi – otkrile su ravnateljica i njene suradnice.

Centar priprema još novih programa, jedan od njih je vezan uz rad s roditeljima koje nastoje aktivno uključiti u rad škole. Listopad je mjesec alternativne komunikacije pa za građane i širu lokalnu zajednicu pripremaju niz događanja, radionica i predavanja o različitim mogućnostima komunikacije s djecom i odraslima s teškoćama u razvoju.U Dječjem tjednu od 7 do 13. listopada pripremaju igre u kojima će sudjelovati učenici škole Vladimir Nazor i učenici Centra za odgoj i obrazovanje, kroz asistivnu tehnologiju, a krajem listopada pozvat će predstavnike Grada i gradskih ustanova na tihu čajanku.

Anita Blažinović

 

Povezane vijesti