Svjetski dan borbe protiv psorijaze

Od psorijaze boluje 125 milijuna ljudi u svijetu. Globalnom inicijativom udruga pacijenata i liječnika 29. listopada obilježava se Svjetski dan psorijaze potaknut željom za boljim informiranjem javnosti o psorijazi, osiguranjem boljeg pristupa liječenju oboljelima, te omogućavanjem da otvoreno govore o svojim potrebama i problemima

Psorijaza se može prvi put pojaviti u bilo kojem dobu života-  od dojenačkog razdoblja do nakon 60. godine. Podjednako obolijevaju muškarci i žene, iako se kod žena najčešće pojavljuje u ranijoj dobi. Nasljedni faktor je 35 do 90 posto, ako jedan roditelj ima dijagnosticiranu psorijazu mogućnost da dijete oboli je 15 posto. 

Psorijaza se pojavljuje u više oblika, različitog trajanja, lokalizacije  te oblika i zahvaćene površine. Najčešći oblik (psoriasis vulgaris) počinje malom crvenom tvorbom u razini kože, koja se postupno uzdigne iznad razine kože, a na njenoj površini se pojave srebrnasto-bijele ljuske. Najčešća mjesta zahvaćena psorijazom su laktovi, koljena, prepone i genitalije, ruke, noge, dlanovi i tabani, vlasište i lice, te nokti. Nokti zahvaćeni psorijazom u početku izgledaju kao da su nabodeni iglom, kasnije zadebljaju, postaju lomljivi, odižu se od podloge i na kraju ispadaju. Najčešće promjene na koži djece i adolescenata oboljelih su veličine kapi tzv. Psoriasis guttata,  pojavljuju se na obično nakon upale grla te se sama povuče nakon nekog vremena. Velike su varijacije u izgledu i dinamici pojavljivanja oboljenja.

Okidači su vanjski faktori, najčešće trauma u smislu virusnog oboljenja, bakterijske infekcije (streptokokna upala grla) ili emotivan stres. Lijekovi, alkohol i cigarete izazivaju pogoršanje bolesti. Morska voda i umjereno izlaganje sunčevim zrakama imaju blagotvoran utjecaj, dok pretjerano izlaganje suncu izaziva šire i nove promjene bolesti. Do 30 posto ljudi koji imaju psorijazu osjeća simptome upale zglobova, a 5 do 10 posto može imati i funkcionalne smetnje. Poseban oblik psorijaze (psoriasis pustulosa) karakteriziran je pojavom mjehurića ispunjenih gnojnim sadržajem. Psorijaza može zahvatiti površinu čitavog tijela, pri tome je čovjek životno ugrožen.
Liječenjem se nastoji smanjiti upala i kontrolirati oštećenja na koži. Liječenje se određuje prema pacijentovu zdravlju, godinama, načinu života te težini psorijaze. Razlikujemo lokalnu i opću terapiju te fototerapiju. U lokalnoj terapiji primjenjuju se keratolitici (najčešće salicilna kiselina), antipsorijatici, fluoriani, glukokortikoidi, kalcipotriol i A-vitaminska kiselina. U općoj terapiji upotrebljavaju se retinoidi, imunosupresivi te vrlo rijetko citostatici. Lokalni kortikosteroidi i njihove kombinacije s keratoliticima vrlo su  učinkoviti u liječenju psorijaze. Kreme koje se koriste, posebno kortikosteroidne kreme djeluju u peridu trajanja tretmana, a prestankom korištenja, problem se vraća, ponekad čak i u većoj mjeri. Psorijaza kao jedna od najtežih dermatoloških bolesti tretira se  i holističkim pristupom. Pacijenti oboljeli od psorijaze, kako bi se bolest što rjeđe i manje pojavljivala, trebaju voditi zdrav život, bez stresa te održavati dobru higijenu (fizičku i psihičku).
Informiranje javnosti o psorijazi veoma je važno, posebno skretanje pažnje na činjenicu da nije zarazna, jer mnogo gore od njenih simptoma je diskriminacija, osjećaj odbačenosti koji dovodi do depresije, stoga oboljelima treba pružati i moralnu podršku.

Božica Ravlić