Intervju, Slavica Jelić: Sve što niste znali o Centru za odgoj i obrazovanje 'Slava Raškaj'

Slavica Jelić ravnateljica je Centra 'Slava Raškaj' koja je ugled i reputaciju u široj javnosti, pa i izvan granica Hrvatske, stekla zbog skrbi za gluhe i nagluhe korisnike. Usto, 'Slava Raškaj' bilježi sve veći broj korisnika s poremećajima iz autističnog spektra. No, i to su tek skromni povodi za razgovor s ravnateljicom 'Slave Raškaj'. Ima toga još, uglavnom nedovoljno za jedan intervju...

 

"Svi mi, bez obzira na međusobne različitosti, moramo biti podrška jedni drugima, kako u našim slabostima, tako i u našim talentima. Samo tako ćemo, uz puno razumijevanja i zajedničkim snagama, uspjeti iznijeti ono najbolje i najvrjednije u svima nama. To je misao s kojom rušimo komunikacijske barijere. I naš Centar nosi ime jedne iznimne mlade djevojke koja je uz pomoć dobrih i strpljivih ljudi uspjela prevladati svoje oštećenje i kroz umjetnički talent svijetu pokazati neponovljivu ljepotu svoje duše", kaže na početku razgovora mr. sc. Slavica Jelić, prof. def.

Koja je misija zagrebačkog Centra za odgoj i obrazovanje 'Slava Raškaj'?

- Misija Centra je poticati razvoj komunikacijskih i životnih vještina u djece i mladih s komunikacijskim teškoćama s ciljem ravnopravnog društvenog uključivanja. Svojim stručnim i javnim angažmanom Centar nastavlja tradiciju odgojno-obrazovne i rehabilitacijske djelatnosti koju je još 1885. svojom privatnom školom za gluhe započeo Adalbert Lampe.

No, iako smo 130 godina stari, zadnjih smo se godina razvili i osnažili prepoznavši izazove koje su pred nas postavili naši korisnici, njihovi roditelji i šira društvena okolina. U tom se razdoblju značajno promijenila struktura naših korisnika. Prije su prevladavala djeca i mladi oštećena sluha, no danas njih 70 posto čini populacija uredna sluha s poremećajima govorno-glasovno-jezične komunikacije, višestrukim teškoćama i poremećajima iz spektra autizma.

Proširili smo raspon usluga, uveli smo postupke rane intervencije, integrativne dijagnostike i nove metode rehabilitacijske podrške, a sve u punom partnerstvu s roditeljima. Visoku razinu kvalitete djelatnosti održavamo zahvaljujući iznimnom entuzijazmu naših stručnih djelatnika i njihovoj motivaciji za stručno usavršavanje. Potičemo trajnu edukaciju, usavršavanje i primjenu novih stručnih metoda: senzorna integracija, funkcionalno učenje, nadomjesna komunikacija i Marte Meo, a u radu primjenjujemo individualizirani pristup.

Procesom deinstitucionalizacije izmijenili smo tradicionalnu sliku zatvorene institucije u kojoj djeca trajno žive s rijetkim odlascima u domicilnu sredinu. Danas, u odnosu na ukupni broj od 480 korisnika, u našem domu tjedno boravi njih tek 20, a svi vikendom putuju svojim obiteljima.

Otvarajući se prema zajednici, u skladu s našom misijom, razvili smo na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini široku mrežu suradnje i stručne podrške usmjerenu na odgojno-obrazovnu i društvenu inkluziju osoba s komunikacijskim teškoćama. Djecu predškolske dobi uključujemo u sve veći broj redovnih vrtića, a učenike u redovne osnovne škole.

Oštećenje sluha nazivano je nevidljivim hendikepom, no njegov utjecaj na kvalitetu života je velik. Istraživanja NCOA (Nacionalni savjet za starenje) u SAD-u otkrivaju sljedeće: "Slušno oštećene osobe s netretiranim slušnim oštećenjem pokazuju povećanje osjećaja depresije i anksioznosti, povećanu paranoju i socijalne fobije, više bijesa i frustracija, povećanu introvertnost i samokritičnost". Vaše mišljenje o istraživanju NCOA i položaju navedenih osoba u Hrvatskoj?

- Mislim da je danas tradicionalni mit prema kojemu su osobe oštećena sluha izolirane i nesretne uvelike prevladan. Da bi se negativne posljedice oštećenja sluha umanjile važno je ustrajati na društvenoj senzibilizaciji te ranoj intervenciji i rehabilitaciji kako bi u što ranijoj fazi osobama s oštećenjem sluha pružili jednake mogućnosti za socijalizaciju, obrazovanje i profesionalnu afirmaciju. Gluhe osobe su iznimno emocionalno tople i željne socijalnog kontakta te im treba pružiti prostor za razvoj.

I djeca s višestrukim teškoćama te djeca s poremećajima iz spektra autizma imaju vrlo dobru perspektivu ukoliko odrastaju u senzibiliziranoj okolini, uz primjerenu stručnu i obiteljsku potporu i razumijevanje.

Kako djelovati, odnosno uspostaviti izravnu komunikaciju čujućih i gluhih te nagluhih osoba?

- Izravna komunikacija čujućih i gluhih te nagluhih osoba ideal je kojemu treba težiti. Unatoč velikim zahtjevima koje ovaj ideal stavlja pred obje ove skupine, smatram da su značajni pomaci već učinjeni. Rana dijagnostika i rehabilitacija, odgojno-obrazovna integracija i društvena senzibilizacija koraci su prema sve izravnijoj komunikaciji, no ja nadu dijelom polažem i u daljnji razvoj komunikacijskih i informatičkih tehnologija. Neću zaboraviti jednu epizodu od prije nekoliko godina kad je pristigla donacija mobilnih telefona namijenjena našim gluhim korisnicima. Dogodila se prava mala komunikacijska revolucija kad su gluhi 'otkrili' komunikaciju SMS-om. Ne samo da je količina izmijenjenih poruka, kako sa gluhima tako i sa čujućima, svakim danom bila sve veća nego je do napretka došlo i u pogledu gramatičnosti i pravopisa. Nastavak vidim u daljnjem razvoju komunikacijskih tehnologija i sve većoj popularnosti virtualnih društvenih mreža koje nose veliki potencijal za rušenje komunikacijskih barijera.

Slažete li se da komunikacijske barijere uzrokuju osjećaj marginaliziranosti gluhih osoba, koje se upravo stoga često okupljaju unutar svojih udruga, grupa te izoliraju od ostatka društva?

- Svatko od nas ima neke specifične teškoće s kojima se kroz život nosi. Kad se nađemo u krizi prirodno se okrećemo onima koji imaju slična iskustva i od njih očekujemo razumijevanje i podršku. Tako je i sa osobama oštećena sluha. Svako oštećenje nosi sa sobom iskustva koja su u svojoj punini dostupna jedino onima koji su ih sami proživjeli. Ne libim se reći da se čujuće osobe ne mogu u potpunosti uživjeti u probleme osoba oštećena sluha – zato se gluhi i okreću jedni drugima. To je, međutim, nepotpuno rješenje koje vodi u izdvajanje i ugrožava one koji su u manjini.

Svi mi, bez obzira na međusobne različitosti, moramo biti podrška jedni drugima, kako u našim slabostima tako i u našim talentima. Samo ćemo tako, uz puno razumijevanja i zajedničkim snagama, uspjeti iznijeti ono najbolje i najvrjednije u svima nama. To je misao s kojom rušimo komunikacijske barijere. I naš Centar nosi ime jedna iznimne mlade djevojke koja je uz pomoć dobrih i strpljivih ljudi uspjela prevladati svoje oštećenje i kroz umjetnički talent svijetu iskomunicirati svu neponovljivu ljepotu svoje duše.

Mi u Centru uvažavamo i provodimo načela Rezolucije o znakovnom jeziku gluhih iz 1988., kao i Preporuku Vijeća Europe iz 2003. Naša djeca, roditelji i djelatnici usvajaju i uče znakovni jezik i njime međusobno komuniciraju. U tome im, kao učitelji hrvatskog znakovnog jezika, pomažu naši nastavnici oštećena sluha.

Ističe se potreba integracije gluhe, nagluhe i gluhoslijepe djece u redovan obrazovni sustav. Vaša saznanja i stav o realnim potrebama i mogućnostima navedenog?

- Naša ustanova ima višegodišnje iskustvo u području integracije učenika u redovni odgojno-obrazovni sustav. Mobilni stručni timovi Centra pružaju podršku redovnim vrtićima, osnovnim i srednjim školama u Zagrebu, pa i šire. Veliku pažnju poklanjamo suradnji temeljenoj na međusobnom uvažavanju stručnjaka, odgojno-obrazovnih djelatnika i roditelja a kroz partnerstvo ovih triju instanci ostvaruje se uspješna integracija.

Integracija djece s teškoćama u redovni sustav proces je koji je neophodan, ali i nezaustavljiv. Tu se radi o poštivanju i ostvarivanju temeljnog prava svake osobe na jednake mogućnosti u pristupu obrazovanju u skladu s njezinim/njegovim mogućnostima.

Vođeni tim načelom i vlastitim saznanjima s terena, osmislili smo i proveli projekt Cjeloživotno slušanje s ciljem podrške redovnom odgojno-obrazovnom sustavu u procesu integracije djece i mladih s komunikacijskim teškoćama. Projekt se provodio na području Zagrebačke i Zadarske županije, a bio je usmjeren na uočenu potrebu djelatnika redovnih vrtića, osnovnih i srednjih škola za dodatnom edukacijom i stručnim alatima. U razdoblju od kolovoza 2013. do prosinca 2014. proveden je niz aktivnosti financiranih sredstvima Europskog socijalnog fonda: edukacija djelatnika redovnog odgojno-obrazovnog sustava, opremanje kabineta u četiri partnerske ustanove sa specijaliziranom informatičkom opremom, opremanje stručne knjižnice Centra, pokretanje internetske stranice za stručnu podršku, izrada priručnika, aktivnosti senzibilizacije šire javnosti.

Edukacije provedene u okviru projekta svakako imaju najveći mjerljivi učinak, o čemu govori podatak o preko 600 sudionika iz više od 60 redovnih odgojno-obrazovnih ustanova. Kvalitetna realizacija ostvarena je sinergijom naših stručnjaka i znanstvenika sa Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta i Akademije za razvojnu rehabilitaciju. Zahvaljujući njima kreiran je i priručnik za rad s osobama s komunikacijskim teškoćama kao vrijedan stručni alat koji doprinosi održivosti projekta.

Imate li povratne informacije o korisnicima usluga Centra nakon završenog obrazovanja? Koliko se uspješno uključuju na tržište rada, osamostaljuju ili žive nezavisno?

- Centar provodi brojne dodatne aktivnosti i projekte s ciljem kontinuiranog praćenja i adresiranja potreba svojih korisnika.

Projekt Europske unije 'Uši širom otvorene', koji smo provodili u 2010. i 2011. godini, bio je usmjeren na povećanje zapošljivosti naših srednjoškolaca u zanimanjima kuhar i slastičar. U projektu su, uz učenike i nastavnike, sudjelovali predstavnici poslodavaca, što je rezultiralo uspješnim zapošljavanjem učenika uključenih u projekt.

S istim ciljem povećanja zapošljivosti već šest godina provodimo europski projekt 'Iskustvom do posla'. U okviru mobilnosti u Finsku naši srednjoškolci, slastičari i kuhari, provode dva tjedna u partnerskoj ustanovi i stječu dodatne životne i profesionalne vještine.

Nedavno smo u okviru Europskog socijalnog fonda aplicirali projekt 'Osnaživanje za zapošljavanje' kojem je cilj dokvalifikacija naših bivših učenika. Koristimo i mjere zapošljavanja HZZ-a te provodimo projekt javnog rada 'Most prema sutra' kojim smo zaposlili desetero naših bivših učenika na razdoblje od šest mjeseci. Oni vrlo vrijedno i kvalitetno obavljaju svoje profesionalne zadatke u našoj kuhinji. a dragocjena je i njihova prisutnost među našom djecom.

Za korisnike Programa za usvajanje temeljnih životnih vještina, kojih u Centru ima 30 posto, organizirali smo dnevni centar. Dnevni centar namijenjen je mladim osobama od 21. do 30. godine radi njihove daljnje rehabilitacije i socijalizacije, što će pozitivno utjecati i na njihove obitelji. Na velikoj podršci u postupku otvaranja dnevnog centra želim zahvaliti Ministarstvu socijalne politike i mladih, Gradskom uredu za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, Gradskom društvu Crvenog križa Zagreb, ali i našim roditeljima na svesrdnoj i svekolikoj podršci. Bez njih dnevnog centra danas ne bi bilo.

Razgovarala: Božica Ravlić

 

Povezane vijesti