HURID: Naš program za ranu intervenciju kod djece s biološkim ili socijalnim rizicima

Razvojne potrebe djece rane dobi s rizicima i teškoćama često su vrlo složene i u pružanje usluga (zdravstvenih, socijalnih, obrazovnih) često su istovremeno uključeni stručnjaci različitih profila

 

Hrvatska udruga za ranu intervenciju u djetinjstvu (HURID) je nevladina udruga koja okuplja stručnjake s ciljem stvaranja sustava rane intervencije i promicanja znanstveno utemeljenih programa koji će pridonijeti dobrobiti mlađe djece s biološkim ili socijalnim rizikom i kvaliteti života njihovih obitelji.

"Svake druge godine HURID organizira simpozij o ranoj intervenciji u djetinjstvu. Tema Četvrtog hrvatskog simpozija 2015. godine bila je 'Rana intervencija u djetinjstvu: sveobuhvatnost, pravednost i kvaliteta sustava podrške'. Na simpoziju je sudjelovalo više od 150 stručnjaka iz zemlje i inozemstva, kao i mnogobrojni predstavnici državne, regionalne i lokalne samouprave. Sa suorganizatorima simpozija i suradnicima definirani su zaključci simpozija u čemu je aktivno sudjelovao i Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom", rekla nam je Monika Rosandić, stručni suradnik-logoped HURID-a.

"Simpozij je pokazao kako proaktivan rad stručnjaka u stvaranju javnih politika daje dobre rezultate u pogledu kvalitete, dostupnosti i održivosti rane intervencije u lokalnoj zajednici", kaže Anamaria Mikšić, programska voditeljica HURID-a.

"Primjeri dobre prakse pokazuju kako je važno zastupati ranu intervenciju jezikom koji ljudi koji donose odluke razumiju. Uočeno je da je u nekim lokalnim zajednicama ovaj pristup doveo do održivih i kvalitetnih oblika podrške u području rane intervencije. Ipak, primjeri dobre prakse temelje se na inicijativama pojedinih stručnjaka ili grupa stručnjaka te nisu dio etabliranog sustava rane intervencije jer on niti ne postoji. Kao slabe strane postojeće prakse pokazale su se njezina regionalna neujednačenost, ovisnost o inicijativi pojedinaca, fragmentiranost, nedovoljna usmjerenost na potrebe korisnika i prevelika oslonjenost na financijski nesigurne i vremenski ograničene projekte civilnog društva te upozoravajuća činjenica da se praksa temelji na neujednačenim, često i zastarjelim teorijskim konceptima koji proizlaze iz medicinskog modela."

Kao izazovi definirana su sljedeća područja: stvaranje zajedničke platforme za ranu intervenciju u djetinjstvu; stvaranje jedinstvenog i sveobuhvatnog sustava rane intervencije na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini; postaviti transdisciplinarnost kao prioritet.

Razvojne potrebe djece rane dobi s rizicima i teškoćama često su vrlo složene i u pružanje usluga (zdravstvenih, socijalnih, obrazovnih) često su istovremeno uključeni stručnjaci različitih profila (pedijatri, neuropedijatri, obiteljski liječnici, logopedi, psiholozi, edukacijski rehabilitatori, medicinske sestre, radni terapeuti, fizioterapeuti, socijalni radnici ). Transdisciplinarni pristup prepoznat je kao najbolja praksa za ranu intervenciju jer smanjuje fragmentiranost usluga, zbunjujuću komunikaciju s roditeljima i ojačava usklađivanje usluga. Transdisciplinarnost je potrebno ojačati i kroz stvaranje uvjeta za dijeljenje znanja i iskustva različitih stručnjaka te jačanje vještina timskog rada (povezati stručnjake različitih profesija, predvidjeti vrijeme za timske sastanke, uvesti ključnog suradnika za obitelj i slično. U daljnjem razvoju rane intervencije potrebno je staviti naglasak na sveobuhvatnost, kvalitetu (praksu temeljenu na dokazima) i multikulturalni pristup u pružanju usluga iz domene rane intervencije.

"Postoji potreba i za razvojem stručnih standarda u području rane intervencije. U ovom posebnu odgovornost i obavezu imaju stručnjaci kojima treba biti osiguran pristup cjeloživotnom učenju. Konsenzus svih dionika oko načela i principa rane intervencije - platforme - ugrađenu u politike na nacionalnoj i regionalnoj razini, valja prenijeti i u proces obrazovanja budućih stručnjaka u području rane intervencije, odnosno proces cjeloživotnog učenja sadašnjih stručnjaka", zaključak je HURID-a.

Više o Simpoziju, projektima i programu HURID-a možete saznati na stranici www.hurid.hr

Božica Ravlić

Foto: Tomislav Šparavec

 

Povezane vijesti