Kao osoba s invaliditetom šokirana sam količinom laži koje svaki dan čujem u svojoj bliskoj okolini

PITANJE: V. Z . (26) Šokirana sam velikom količinom laži koje čujem svaki dan - što u bliskoj okolini, što u susjedstvu - a često na laži nailazim i u medijima.

 

Ipak, ne mogu ostati ravnodušna na laži poznanika, prijatelja, suradnika i osoba koje sam doživljavala kao oličenje iskrenosti. Posebno me iznenadio prijatelj s kojim me veže veoma težak period njegova života. Naime, nakon što mu je dijagnosticirana multipla skleroza brojni prijatelji su se udaljili od njega. Prolazila sam i još uvijek prolazim s njim kroz probleme koji su došli s bolešću. I sama sam osoba s invaliditetom i ne razumijem njegovu potrebu da me laže. Pitam se gdje je nestala istina? Brine me prijatelj, jer ja mu i dalje opraštam i prihvaćam ga kao takvog, ali zbog laži će izgubiti malobrojne osobe s kojima se još uvijek druži.

ODGOVOR: Laž je utkana u naše društvo, ali i u naše gene. Što je vrsta inteligentnija, ima veću tendenciju laganja. Iako smo svi u načelu protiv laganja, ne možemo stalno biti iskreni. Istraživanja kažu da nam svakim danom ljudi lažu čak do 200 puta! Da više lažemo strancima, nego kolegama na poslu! Ekstrovertirane osobe lažu više od introvertiranih, a prosječan bračni par laže jedan drugome u jednom od deset razgovora!

U knjizi "Zar bismo vam lagali?" dr. Seager i dr. Mann navode rezultate istraživanja agencije Gallup i lista Daily Telegraph koje je provedeno 1994. godine u Velikoj Britaniji: 24 posto anketiranih kaže da je lagalo barem jednom u zadnja 24 sata, 75 posto anketiranih kaže da nije lagalo u zadnja 24 sata ili da se ne sjeća, 8 posto anketiranih kaže da nikad nije lagalo, čak ni u dobroj namjeri, 31 posto anketiranih smatra da je čulo laž barem jednom u zadnja 24 sata, 27 posto smatra da vrlo dobro laže. Autori smatraju da su ovih 8 posto, koji tvrde da nikad nisu lagali, zapravo najveći lažljivci od svih.

Prava je istina da laž može, s vremenom, narušiti naše zdravlje.  Zbog povezanosti živčanog i imunosnog sustava, naše tijelo zapravo reagira u skladu s načinom na koji razmišljamo. Kao što je poznato da kada razmišljate o lijepim stvarima, odnosno kada su vaše misli sretne, tada i vaše tijelo proizvodi endorfin, jedan od poznatih "hormona sreće", zahvaljujući kojem ćete se osjećati dobro. No ako su vaše misli mračne, ružne, ako se brinete, tužni ste ili zabrinuti, tada se luče hormoni poput kortizola, koji povećava razinu šećera u krvi i norepinefrina, koji povisuje krvni tlak i ubrzava rad srca. Stoga, neki liječnici i holistički terapeuti vjeruju da će se ljudi koji neprestano lažu u konačnici suočiti s psihičkim poremećajima i bolestima poput anksioznosti i depresije, a možda čak i fizičkim bolestima. 

In Portal