Zbog invaliditeta radim pola radnog vremena, a ipak se s posla vraćam jako umoran

PITANJE: F. S. (31) Zbog invaliditeta radim pola radnog vremena. Ipak, nakon povratka kući veoma sam umoran i obavezno legnem odspavati.

 

Probudim se veoma umoran i nisam siguran koliko mi to pomaže da izdržim radni tjedan. Pokušao sam ne spavati poslijepodne, ali tada cijelo vrijeme nešto jedem i gledam TV, pa se bojim kilograma koje veoma brzo nakupim. Interesira me je li poslijepodnevni odmor koristan ili je bolje da pričekam večer i odlazak u krevet.

ODGOVOR: Kratkotrajno spavanje pomaže pamćenju i kognitivnim funkcijama. Znanstvena istraživanja su pokazala da popodnevno spavanje može pomoći u smanjenju rizika od nastanka depresije, dijabetesa tipa 2 i pretilosti.

Deset do dvadeset minuta popodnevnog spavanja idealno je za podizanje energije i budnosti za ostatak dana. Trajanje popodnevnog sna od 20-ak minuta limitira nas da ostanemo u laganijoj tzv. non-REM fazi sna , a to nam omogućuje lakši povratak preostalim obavezama nakon buđenja. Studije pokazuju kako 30 do 40 minuta spavanja može izazvati inerciju i svojevrsnu mamurnost koja potraje i pola sata nakon buđenja, a tek tada ćete početi osjećati dobrobit dnevnog odmora. San od 60 minuta dnevno pružat će najviše koristi vašoj memoriji tj. pamćenju činjenica, imena ili osoba iako ćete se neko vrijeme osjećati usporeno i inertno. Ako vaš dnevni odmor uključuje 90 minuta sna to je pun ciklus spavanja koji uključuje laganiju, dublju i REM fazu sna pri čemu se javljaju i snovi. Ta količina dnevnog odmora ima koristi za naše emotivno i proceduralno pamćenje te našu kreativnost. Ovo vrijeme popodnevnog spavanja rijetki si mogu dozvoliti, ali njime se prevladava osjećaj inercije i mamurnosti, a budimo se odmoreni i svježi.

Studija kineskog niverziteta Huazhong sprovedena na 27 000 ljudi starijih od 45 godina pokazala je da popodnevno spavanje otklanja umor, ali nije dobro za srce i krvne žile. Ljudi koji su svako popodne spavali i po 40 minuta imali su veći nivo glukoze u krvi, a samim time i povećani rizik od kolesterola za razliku od onih koji nisu drijemali. Istraživanje znanstvenika iz Španjolske u kojem je sudjelovalo 386 osoba koje su uzimale lijekove za regulaciju razine krvnog tlaka pokazalo je otkriva da osobe koje svakodnevno spavaju u popodnevnim satima rjeđe imaju potrebu za uzimanjem lijekova za regulaciju razine krvnog tlaka. Rezultati istraživanja su ostali isti čak i nakon što su znanstvenici uzeli u obzir faktore kao što su pušenje, indeks tjelesne mase, dob i spol. Stručnjaci upozoravaju da vodeću ulogu ima dužina spavanja, pa tako oni koji spavaju manje od pola sata nemaju rizik od navedenih bolesti.

In Portal