Postoji li zapravo idealna prehrana za osobe s invaliditetom

PITANJE: M. T. (46) Znam koliko je pravilna prehrana važna za moj invaliditet i stoga joj posvećujem puno pažnje. No javljam se jer živim odvojeno od roditelja starije dobi, pa nemam stalan uvid u njihovu prehranu.

 

Znam kako se s godinama broj okusnih stanica na jeziku smanjuje i okusi se lošije zapažaju. Roditelji mi se žale i na problem s probavom, slabost i povremene depresivne dane zbog nemoći da učine nešto što su ranije mogli. Na što stariji ljudi, posebno oni s invaliditetom, trebaju posebno obratiti pažnju u prehrani? Kako im olakšati da prihvate starost i teškoće koje dolaze s godinama?

ODGOVOR: Pod pravilnom prehranom starijih ljudi podrazumijeva se prehrana koja zadovoljava energetske potrebe i potrebe za esencijalnim hranjivim tvarima, a istodobno smanjuje rizik obolijevanja od kroničnih bolesti povezanih s načinom prehrane.

Kako se tijekom starenja javljaju i određene promjene u funkciji probavnog sustava, prehrana starijih treba biti usklađena s općim preporukama zdrave prehrane, njihovim energetskim potrebama i tjelesnom aktivnošću. Vrlo je važno da starije osobe vode računa o uravnoteženoj raznovrsnoj prehrani i dostatnom unosu tekućine, dakle da jedu više cjelovitih, a ne rafiniranih žitarica (kruh i ostali proizvodi od integralnog brašna, smeđa riža, kukuruzne kokice), što više povrća, voća, namirnice s bjelančevinama koje imaju niski sadržaj masti (riba, perad, nemasno meso, sušene mahunarke – slanutak, grašak, grah, leća, 3-4 jaja tjedno), mliječne proizvode s manjim sadržajem masti (obrano mlijeko, svježi sir, jogurt), maslinovo ulje, namirnice s niskom količinom dodanih šećera i masti te ograničiti unos soli. Kod pripremanja jela naročitu pažnju treba posvetiti tome da se sačuvaju posebno vrijedni dijelovi, npr. vitamini.

U starosti je poželjno jesti hranu koja je što kraće kuhana, u pravilu pripremana lešo, a ne pržena i pohana, te nikako pripremana sa zaprškom. Svježu hranu pripremati svakodnevno, a ne koristiti odstajalu i podgrijanu. Poželjno je jesti što više sirovog povrća i voća, a ono koje se kuha treba kuhati u malo vode i što kraće, te također upotrijebiti tu vodu. Osobito treba izbjegavati ponovnu upotrebu već korištenog ulja. Juhe i variva su preporučljiva hrana za starije, koje ne treba dosoljavati i začinjavati, jer velika većina povrća sadrži prirodnu slanost. Proklijale klice žitarica, te kefir, acidofil i bioaktiv su osobito korisna hrana za starije. Idealno je svaki zalogaj prožvakati 30 do 40 puta osobito u starijih. Starije osobe koje ne mogu dobro žvakati hranu moraju tu hranu usitniti, učiniti je kašastom. Važno je također održavati trajnu higijenu zubi i zubala.

S obzirom na to da je energetski unos kod starijih osoba niži, a unos mikronutrijenata bi trebao biti jednak kao i kod osoba zrele dobi, često dolazi do pojave deficita pojedinih mikronutrijenata, što može dodatno pogoršati određena stanja bolesti. 

Tjelesna aktivnost uvelike može pomoći održavanju mišićnog tkiva, ali i kod različitih drugih tegoba vezanih uz starost. Trideset minuta tjelesne aktivnosti dnevno može znatno poboljšati zdravstveni status pojedinca.

In Portal