Iscrpljena sam od invaliditeta koji mi je uzrok brojnih ograničenja

PITANJE: V. Z. (30) Nedavno sam preselila na selo. Iako nisam požalila, jer život je puno mirniji za mene. No iscrpljena sam invaliditetom koji mi je uzrok brojnih ograničenja, a zabrinjava me i pojava simptoma alergije.

 

Uživam često biti van kuće, ali pojavile su mi se reakcije na koži i ponekad problemi s disanjem.  Sumnjam na peludnu alergiju. Ima li pelud najveći učinak za pojavu alergije? Koje biljke izazivaju peludnu alergiju i kad su najopasnije? Koji je najopasniji period za pojavu alergijske reakcije?

ODGOVOR: Među najraširenije bolesti današnjice ubrajamo alergijske bolesti. Alergija ili preosjetljivost je neuobičajena i prekomjerna reakcija imunološkog sustava na različite, inače neškodljive, čimbenike okoliša. Razne biološke čestice prenosive zrakom glavni su uzročnici respiratornih bolesti.

Simptomi alergijskih bolesti ovise o tvari (alergen) koja pokreće alergijsku reakciju i o organskom sustavu u kojem ova tvar manifestira svoje djelovanje. Kod djelovanja alergena koji se unose u organizam udisanjem najčešće dominiraju simptomi od strane dišnog sustava. Kod alergena koji se unose u organizam gutanjem dominiraju simptomi od strane probavnog sustava ili kože, rjeđe dišnog sustava. Alergeni koji dolaze u kontakt sa organizmom preko kože uzrokuju najčešće kožne tegobe.

Pelud je definiran kao najsnažniji prirodni aeroalergen i najčešći uzročnik alergijskih bolesti dišnog sustava, osobito u razvijenim zemljama. Zbog svoje veličine peludna zrnca ne mogu prodrijeti duboko u dišne puteve već uzrokuju simptome tipične za alergijski rinitis, djelujući na oči, nos i nosnu šupljinu.

Osnovno je obilježje polinoza godišnja periodičnost, odnosno pojavljivanje simptoma u vrijeme polinacije biljaka. Epidemiološke studije iz cijelog svijeta pokazale su da je 25 posto svjetske populacije alergično, s tendencijom povećanja bez obzira na dob, rasu i socijalni status.

Ovisno o geografsko-klimatskom području i vegetacijskom pokrovu određene alergene biljke su karakteristične za pojedina područja, a značajan utjecaj na atmosfersku koncentraciju peluda imaju meteorološki faktori. Alergenu pelud posjeduje manje od stotinu biljaka širom svijeta, a glavni izvor alergenog peluda u gradovima su drvenaste biljke.

Za posjedovanje alergenog potencijala biljka mora ispuniti određene uvjete: rasprostranjenost, proizvodnja peluda u ogromnim kolicinama, oprašivanje vjetrom (anemofilnost) i sadržavanje alergenih spojeva u peludom zrncu koji u doticaju sa sluznicom izazivaju alergijsku reakciju. Za razvoj alergijskih bolesti u Hrvatskoj važna je polinacija biljaka triju botanickih skupina: drveca, trava i korova.

Glavna polinacijska sezona traje od ranog proljeca do kasne jeseni. Sve biljne svojte nemaju jednako alergenu pelud. Jako alergenu pelud ima drveće lijeske, johe i breze, od korovnih biljaka pelin i ambrozija te pripadnici porodice trava. 

In Portal