Primam invalidsku mirovinu i invalidninu, a s time uzdržavam i sebe i sina

PITANJE C. Z. (48) Živim sa sinom koji nema ni dana radnog staža, iako povremeno radi. Primam invalidsku mirovinu i invalidninu. S tim uzdržavam sebe i njega.

 

Zabrinut sam uz ostalo i za njegovo zdravlje. Ne želi sa mnom razgovarati o važnim stvarima, kaže da ima zdravstveno osiguranje, ali ne znam po kojoj osnovi. Zato imam pitanja za vas, ako mi možete pomoći. Dok sam još radio znam da mi se od plaće odvajalo za zdravstveni sustav i osobno nemam problem s time. Međutim, zanima me kako funkcionira zdravstveni sustav za ostale građane? Što će biti završi li moj sin u bolnici, odnosno što je s plaćanjem troškova liječenja?

ODGOVOR: Cilj financiranja sustava zdravstva jest da se prvenstveno osiguraju sredstva za zdravstvenu zaštitu kako bi osigurane osobe imale odgovarajuć pristup individualnoj zdravstvenoj usluzi.

Zdravstveni sustav RH ne funkcionira isključivo prema jednom modelu financiranja, već je kombinacija Bismarckovog modela (temeljenog na socijalnom osiguranju, odnosno doprinosima koje građani izdvajaju iz plaće) te Beveridgeovog modela koji se temelji na proračunskim prihodima, a sve zbog manjka prihoda po osnovi isključivo Beveridge-ovog modela financiranja.

Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje obvezni su za sve zaposlene osobe i poslodavce. Ovisni članovi obitelji osigurani su putem svojih članova kućanstva koji ostvaruju prava iz redovnog radnog odnosa. Samozaposleni građani osobno uplaćuju doprinose za obvezno zdravstveno osiguranje. Osjetljive skupine stanovništva poput starijih umirovljenika i osoba s niskim prihodima, oslobođene su plaćanja doprinosa.

Proračun HZZO-a sastoji se od doprinosa koji su uplaćeni od strane radno aktivnog stanovništva. Određeni dio stanovništva svoje osnovno osiguranje dopunjava uplatom dodatnog zdravstvenog osiguranja kod komercijalnih osiguratelja, koje nije u ponudi HZZO-a. HZZO kao dodatno pokriće nudi opciju dopunskog zdravstvenog osiguranja za fiksni iznos mjesečne naknade od 70 kuna, neovisno o prihodovnom razredu u kojem se građanin osiguranik nalazi.

HZZO pokriva troškove zdravstvenih rizika u razini od 80 posto u okviru 'košarice usluga' obuhvaćene obveznim zdravstvenim osiguranjem, a koja podrazumijeva pravo na primarnu zdravstvenu zaštitu, specijalističko- konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, bolničku zdravstvenu zaštitu, uporabu lijekova koji su na listi HZZO-a, korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu, stomatološko-protetske usluge, nadomjeske, te ortopedska i druga pomagala.  Ostatak troška usluga (20 posto)  obavezan je platiti osiguranik, a ta svota koju snosi osobno osiguranik ne smije prijeći više od 2.000 kuna po bolničkom računu.

Ugovaranje zdravstvene zaštite, koju provodi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, postupak je u kojem se  izravno povezuju sredstva uložena u pružanje zdravstvene zaštite s očekivanim rezultatom. Osnovni instrumenti kojima se, putem ugovaranja, postižu željeni učinci su način financiranja (plaćanja) zdravstvenih usluga i mehanizmi kontrole pružanja zdravstvenih usluga.

Načinom financiranja zdravstvene zaštite utječemo na motivaciju pružatelja zdravstvene zaštite i obrasce  njihova ponašanja jer kod svih načina plaćanja postoji  tendencija povećanju jedinica plaćanja, a smanjenju  troška po jedinici plaćanja. U ovom trenutku u Republici Hrvatskoj postoji više  načina financiranja zdravstvene zaštite, ovisno o razini  zdravstvene zaštite i djelatnosti.

Primarna zdravstvena zaštita plaća se putem iznosa po osiguranoj osobi/stanovniku, putem standardnog tima i dijagnostičko-terapijskih postupaka, a u općoj obiteljskoj medicini i dentalnoj zdravstvenoj zaštiti  mogu se ostvariti i dodatna sredstva, sudjelovanjem u radu centra opće/dentalne medicine i kroz provedbu preventivnih programa ugovorenih s domom zdravlja. Izvanbolnička specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita plaća se na osnovi Popisa dijagnostičkih i terapijskih  postupaka u zdravstvenim djelatnostima (Plava knjiga) i dijagnostičko-terapijskih postupaka (DTP).

Bolnička zdravstvena zaštita plaća se osnovom dijagnostičko-terapijskih skupina (DTS) i putem cijene dana bolničkog liječenja (DBL) za stacionarno liječenje, a osnovom Popisa dijagnostičkih i terapijskih postupaka  u zdravstvenim djelatnostima (Plava knjiga) i dijagnostičko-terapijskih postupaka (DTP) za specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu.

In Portal