Nakon nesreće na radnom mjestu moj je brat postao osoba s teškim invaliditetom

PITANJE: S. P. (20) Imam brata koji je nakon nesreće na gradilištu ostao trajno nesposoban za rad i život mu je uništen, ostao je nepokretan. U trenutku nesreće nije mu imao tko pružiti prvu pomoć do dolaska hitne pomoći.

 

Trebam početi raditi u građevinskoj tvrtki, to mi jedini izbor i način da pomognem sebi i obitelji. Zanima me koje su se promjene za poslodavca u novom Zakonu o zaštiti na radu koji je donesen početkom godine?

ODGOVOR: Prilikom izrade procjene rizika poslodavac mora radnike ili njihove predstavnike uključiti u proces izrade procjene rizika te to i dokumentirati. U praksi će to vjerojatno biti lista potpisa za radnike/predstavnike radnika uključenih u izradu procjene rizika. Neuključivanje radnika ili predstavnika radnika može poslodavca u slučaju nadzora koštati do 30 000 kuna.

Poslodavci koji zapošljavaju 50 ili više radnika obvezni su osnovati Odbor za zaštitu na radu te organizirati sastajanje odbora najmanje jednom u šest mjeseci, umjesto jednom u 3 mjeseca kao i prije. Ako se ne organizira sastajanje odbora jednom u 6 mjeseci poslodavac je u prekršaju koji povlači kaznu od 10 000 kuna.

U slučaju da je poslodavac imao dva ili više zaposlena morao je osposobiti jednog djelatnika za pružanje prve pomoći na prvih 20 zaposlenih te dodatnog na svakih daljnjih 50. Sada je promijenjeno tako da na svakih 50 zaposlenih na istoj lokaciji i istoj smjeni mora doći najmanje jedna osposobljena osoba za pružanje prve pomoći. Ta osoba mora dobiti pisanu odluku da je određena za pružanje prve pomoći te svi ostali djelatnici moraju biti upućeni o tome tko je zadužen za pružanje prve pomoći.

Zabrana korištenja duhanskih proizvoda na radnom mjestu proširuje se i na sve srodne proizvode, elektroničke cigarete i biljne proizvode za pušenje. Nepoštivanjem zabrane poslodavcu prijeti kazna do 10 000 kuna.

Dosadašnja obveza o dostupnosti dokumentacije (procjene rizika, uputa za siguran rad, dokaza o osposobljenosti radnika, dokaza da radnik može obavljati određene poslove s povećanim rizicima, zapisnici o ispitivanju radne opreme, radnog okoliša) ne moraju se nalaziti na radilištima gdje radovi traju kraće od 60 dana (prije kraće od 30 dana), već se moraju prikupiti i predočiti u roku koji odredi inspektor.

Što se ozljeda na radu tiče – svaka smrtna ili teška ozljeda mora se prijaviti inspekciji rada, a od sada i svaka ozljeda koja je rezultirala dolaskom hitne medicinske pomoći ili zadržavanjem radnika na liječenju u liječničkoj ustanovi. Ozljeda se mora prijaviti odmah, odnosno u prvom mogućem trenutku (nakon što se ukloni opasnost, ozlijeđenom radniku pruži prva pomoć i provede se liječničko zbrinjavanje radnika).

Ministar zdravstva je zadužen za propisivanje pravilnika kojim će se odrediti način ocjenjivanja zdravstvene sposobnosti za poslove s povećanim rizicima (posebnim uvjetima rada), rokove pregleda djelatnika te sadržaj isprave o ispunjenju zdravstvenih uvjeta.

Pročišćeni tekst Zakona o zaštiti na radu dostupan je na poveznici zastitanaradu.com.hr.

In Portal