Znanstvena studija: Stres može izazvati promjene koje se spermom prenose na potomstvo

Ovo istraživanje upućuje na to da očinska iskustva mogu prouzročiti trajne promjene u razvoju mozga potomstva te ukazuje na novi mehanizam kojim okoliš može dinamički regulirati svojstva sperme

 

Nova studija koju je vodila Jennifer Chan, neuroendokrinologinja sa Sveučilišta Pennsylvania, sugerira da stres kod mužjaka miševa može imati utjecaja na njihovu spermu, a time i na njihovo potomstvo. Ovaj je učinak vidljiv i nakon značajnog vremenskog perioda.

"Zanimljivo je da studije u našem modelu s mišem otkrivaju da mužjaci uzgojeni 3 mjeseca nakon izloženosti stresu i dalje proizvode potomstvo s izmijenjenom reaktivnošću na stres, što ukazuje na trajni učinak", napisao je tim, a prenosi iflscience.com.

"Određena količina stresa je dobra da vas gurne na razinu optimalne budnosti, ponašanja i kognitivnih performansi", napominje za Berkeley News Daniela Kaufer, izvanredna profesorica integrativne biologije s Kalifornijskog sveučilišta Berkeley, koja nije bila uključena u studiju.

S druge strane, loš utjecaj stresa, prehrane, lijekova ili toksina povezan je s povećanim rizikom od neuropsihijatrijske bolesti u kasnijim generacijama, kažu iz tima.

Da bi to detaljnije proučili, pogledali su dio muškog reproduktivnog trakta u kojem sazrijevaju stanice sperme i uklonili glukokortikoidni receptor koji je uključen u prijenos stresa. Stresirani očevi s glukokortikoidnim receptorom proizvode previše kortikosterona, hormona stresa. Ovo se prenosi na njihove potomke, koji također prekomjerno proizvode kortikosteron kada su izloženi mirisu grabežljivca.

Međutim, kada je tim uklonio receptor, praktički je zaustavljeno prekomjerno stvaranje kortikosterona u potomstvu, što je dovelo hormonalnu reakciju natrag na normalnu razinu.

"Ove studije upućuju na to da očinska iskustva mogu prouzročiti trajne promjene u razvoju mozga budućeg potomstva, te ukazuju na uzbudljiv novi mehanizam kojim okoliš može dinamički regulirati epigenetska svojstva sperme", zaključuje tim.

Ono što znanstvenicima preostaje je da saznaju hoće li se sličan proces odigrati i kod ljudi.

Damir Fatušić