Nova studija: Uzgojene funkcionalne mišićne stanice iz posebnih matičnih stanica

Ova tehnologija još je uvijek ograničena i neće moći zamijeniti cijele mišiće u skorije vrijeme

 

Funkcionalne ljudske mišićne stanice po prvi su put uzgojene u laboratoriju, što je velik korak naprijed u istraživanjima regenerativne medicine za ozljede i rijetke mišićne bolesti, poput distrofije.

Tim sa sveučilišta Duke koristio je matične stanice smještene u trodimenzionalnu kulturu kako bi stvorio male skupine mišićnih vlakana koje reagiraju na električne ili kemijske podražaje, baš kao i prirodno mišićno tkivo.

Kultura je inicirana s induciranim pluripotentnim matičnim stanicama (IPSC), tipom matičnih stanica koje se mogu dobiti iz krvi ili kože odraslog donora. Zrele stanice su tada izložene određenim bjelančevinama, što uzrokuje da se vrate u početno, nediferencirano stanje.

U studiji objavljenoj u časopisu Nature Communications, znanstvenici su objasnili da su, nakon izlaganja stanica IPSC molekuli nazvanoj Pax7, stanice počele proces razvijanja u mišićno tkivo.

"To što polazimo od pluripotentnih matičnih stanica koje nisu mišićne stanice, ali mogu postati sve postojeće stanice u našem tijelu, dopušta nam uzgoj neograničenog broja miogenih progenitornih stanica", izjavio je autor studije Nenad Bursac, profesor biomedicinskog inženjeringa.

"Ove progenitorne stanice podsjećaju na odrasle mišićne matične stanice, nazvane satelitskim stanicama, iz kojih teoretski može izrasti cijeli mišić od samo jedne stanice", kaže Bursac, a prenosi portal IFLScience.

Ovaj pristup je dodatno koristan jer se ne oslanja na donirano tkivo dobiveno, primjerice, mišićnim biopsijama. Ovaj proces može biti bolan i invazivan, a pacijenti s naslijednim degenerativnim bolestima već imaju ozbiljne simptome i tjelesna oštećenja.

Nastali snopovi stanica mogu preživjeti barem mjesec dana u kulturi, te pokazuju obećavajuću mogućnost implantacije u tijelo. Male nakupine vlakana implantirane u miševe zadržale su sposobnost reagiranja na poticaj i počele se integrirati u okolno tkivo rastom krvnih žila, preživjevši najmanje tri tjedna.

Međutim, ova tehnologija još je uvijek ograničena i neće moći zamijeniti cijele mišiće u skorije vrijeme. Autori se nadaju da će sljedeći korak biti kombinacija ciljane zamjene malim implantatima i sustavnih tretmana poput genske terapije.

Damir Fatušić

 

Povezane vijesti