NEPOZNATA OPASNOST Bolest slična dječjoj paralizi postaje sve učestalija

Poznata kao akutni flacidni mijelitis (AFM), bolest je to koju karakterizira iznenadna mišićna paraliza zdrave djece, iako postoji nekoliko slučajeva koji su se pojavili u odraslih

 

Počinje samo sa spuštenim okom i pomalo 'obješenim' licem. Za samo nekoliko dana, refleksi počinju gubiti oštrinu, a ruke i noge postaju slabije. Ako ostane bez terapije, živčani sustav i dalje propada, sposobnost disanja postaje otežana i može uslijediti paraliza.

Sve više djece obolijeva od ove bolesti koja nalikuje dječjoj paralizi. Međutim, trenutno postoji malo konkretnih ideja o tome kako se razvija, kako se može liječiti, pa čak i što je ta bolest točno.

Objavljena u časopisu mBio, nedavna studija američkih Nacionalnih instituta za zdravlje pregledala je trenutne dokaze o bolesti i njenom neobičnom ponovnom pojavljivanju, zaključivši da je potrebno hitno provesti još istraživanja o toj bolesti.

Poznata kao akutni flacidni mijelitis (AFM), bolest je to koju karakterizira iznenadna mišićna paraliza zdrave djece, iako postoji nekoliko slučajeva koji su se pojavili u odraslih. Čini se da stanje oštećuje živčani sustav, posebno sivu tvar leđne moždine.

Zbog sličnosti simptoma, vjerovalo se da je stanje uzrokovano poliovirusom. Međutim, piše IFLScience, svijet se brzo približava iskorjenjivanju dječje paralize, ali stope AFM-a i dalje rastu.

Porast broja slučajeva AFM-a zabilježen je 2014. u SAD-u, Ujedinjenom Kraljevstvu i kontinentalnoj Europi. Od kolovoza 2014. do siječnja 2019. godine zabilježen je 551 potvrđeni slučaj AFM-a, od čega je 2018. godine bio jedan od najvećih sezonskih valova epidemije. Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (Centers for Disease Control and Prevention - CDC, op. a.) ističu da je bolest još uvijek iznimno rijetka - pogađa manje od jedno do dva u milijun djece u SAD-u u jednoj godini.

Ta rijetkost otežava proučavanje i razumijevanje bolesti. Jednom se sumnjalo da toksini u okolišu i genetika igraju ključnu ulogu u bolesti, ali se pojavio važan trag kada su znanstvenici primijetili da su se slučajevi AFM-a uglavnom podudarali s epidemijama dva enterovirusa, EV-A71 i EV-D68. Nova studija tvrdi da je ova dokazna veza između AFM-a i enterovirusa 'posredna' ali 'snažna'.

Ipak, studija je još uvijek puna neodgovorenih pitanja.

- Čini se da se priča o AFM-u sve više komplicira - pišu autori studije.

- Putanja AFM-a u proteklih pet godina sugerira da se problem pogoršava, te je ključno da pojačamo naše napore kako bismo saznali više o ovoj sveprisutnoj, često opasnoj skupini virusa koji se konstantno vraćaju.

Damir Fatušić

 

Povezane vijesti