GLAZBA KAO LIJEK Umirujući zvukovi pomažu normalnom razvoju mozga prerano rođene djece

Prerano rođene bebe imaju tendenciju da pate od nedostataka u dijelu mozga koji je odgovoran za određivanje važnosti podražaja i komunikaciju s drugim dijelovima mozga

 

Bebe koje su rođene više od osam tjedana prerano često nemaju najugodniju dobrodošlicu u svijet, moraju provesti prvih nekoliko dana, tjedana ili čak mjeseci života u jedinici intenzivne njege. Budući da to nije idealno okruženje za razvoj mozga dojenčadi, mnoga nedonoščad kasnije pati od poteškoća u učenju ili socijalnih ili emocionalnih poremećaja. Međutim, nova studija u Zborniku radova američke Nacionalne akademije znanosti otkriva da slušanje glazbe tijekom ovih prvih kritičnih tjedana može pomoći mozgu da se normalno razvija.

Do trenutka kada se rodi, novorođenče je provelo dovoljno tjedana u mirnoj, hranjivoj okolini majčine utrobe da bi razvilo svu složenu neurološku infrastrukturu koju treba za početak života. Međutim, ako se beba rodi rano, neke vitalne neuronske veze možda još nisu formirane, što znači da se taj proces mora dogoditi nakon rođenja.

Nažalost, odjel intenzivne njege može biti stresan, a svi prizori, zvukovi i drugi podražaji koje će preuranjeno rođeno dijete vjerojatno doživjeti dok je u bolnici lako mogu poremetiti taj bitan neurološki razvoj, objašnjavaju na portalu IFLScience.

Konkretno, prerano rođene bebe imaju tendenciju da pate od nedostataka u dijelu mozga koji je odgovoran za određivanje važnosti podražaja i komunikaciju s drugim dijelovima mozga kako bi koordinirali odgovarajući odgovor. Povezanost između tog i drugih područja mozga, kao što je talamus, ili senzorimotorna ili slušna mreža često je poremećena u nedonoščadi, što rezultira smanjenom kognitivnom funkcijom ili poteškoćama u upravljanju emocijama i društvenim odnosima kasnije.

Kako bi riješili taj problem, istraživači sa Sveučilišta u Ženevi i sveučilišnih bolnica u Ženevi nastojali su stvoriti okruženje koje će potaknuti zdrav razvoj mozga kod nedonoščadi tijekom njihovog boravka na intenzivnoj njezi. Budući da je slušni sustav među najranije razvijenim u ljudskom mozgu, tim je odlučio izložiti ove bebe opuštajućoj glazbi u ključnim trenucima tijekom dana.

Skladatelj Andreas Vollenweider svirao je niz različitih instrumenata pred publikom nedonoščadi kako bi utvrdio što izaziva najmirnije reakcije i, naposljetku, odlučio napisati umirujuće skladbe koristeći harfe, zvona i indijsku flautu zvanu punji.

Vollenweider je skladao tri osamminutna glazbena djela. Prvo od njih puštano je bebama u intenzivnoj njezi dok su se budile, drugo je puštano dok su bebe bile budne, a treće dok su tonule u san.

Koristeći fMRI za skeniranje mozga prijevremeno rođenih beba u ovoj studiji, istraživači su otkrili da je neurološka struktura djece koja su bila izložena glazbi bila mnogo sličnija onoj kod beba koje su rođene na vrijeme, u usporedbi s djecom koja nisu slušala glazbu.

Neka od djece koja su bila uključena u studiju sada se približavaju šestom rođendanu, a tim planira nastaviti istraživanje ispitujući kognitivnu, socijalnu i emocionalnu dobrobit ove djece.

Damir Fatušić