KOBNE POSLJEDICE 15 bolesti koje se najčešće pogrešno dijagnosticiraju

Više od trećine dijagnostičkih pogrešaka koje dovode do smrti ili trajnog invaliditeta povezano je s rakom, oko 22 posto s problemima s krvnim žilama, a 13 posto s infekcijama, zabrinjavajući je podatak istraživača s Medicinskog fakulteta Johns Hopkins u Baltimoreu. Stoga donosimo u cijelosti sljedeći tekst, objavljen na portalu zivim.gloria.hr, u rubrici Učim:

 

Pogrešne dijagnoze najčešće su liječničke greške, ali i najpogubnije za zdravlje, tvrde istraživači s Medicinskog fakulteta Johns Hopkins u Baltimoreu. U najnovijoj studiji analizirali su 11.000 slučajeva iz velike američke baze podataka tzv. nesavjesnog liječenja i tako došli do 15 bolesti koje se najčešće pogrešno dijagnosticiraju. “Veliku trojku” čine infekcije, rak te bolesti krvnih žila, odnosno to su skupine bolesti kod kojih liječnici najčešće griješe u dijagnozi. Procjena je da je u SAD-u godišnje između 40.000 i 80.000 smrtnih slučajeva zbog krive dijagnoze i još od 80.000 do 160.000 slučajeva s ozbiljnim posljedicama po zdravlje pacijenta jer završavaju trajnim invaliditetom.

Puno je stranputica

"Iz našeg je istraživanja razvidno da se dijagnostičke pogreške događaju u svim područjima medicine, jer postoji više od 10.000 raznih bolesti od kojih svaka može imati različite simptome, što liječnike može odvesti na krvi put. Ta činjenica je zastrašujuća, ali i uvijek moguća kad krenu razmišljanja o tome kako najbrže i najjednostavnije postaviti dijagnozu, osobito ako simptomi nisu uobičajeni", objašnjava dr. David Newman-Toker, ravnatelj Instituta za dijagnostičku izvrsnost na Johns Hopkinsu. Dodaje kako, primjerice, postoje deseci različitih dijagnostičkih kodova za razne vrste moždanih udara, a isto vrijedi i za srčane. No, te razlike češće su važnije za liječenje nego za dijagnozu pa su zato istraživači najprije grupirali različite dijagnostičke kodove ne bi li identificirali najčešće dijagnostičke greške.

Pokazalo se da su tri vrste bolesti odgovorne za tri četvrtine svih ozbiljnih problema povezanih s pogrešnom dijagnozom, a to su infekcije, rak i vaskularni problemi. Znanstvenici su ih nazvali "velika trojka", a proučavali su težinu i učestalost dijagnostičkih pogrešaka kod takvih stanja. Više od trećine dijagnostičkih pogrešaka koje dovode do smrti ili trajnog invaliditeta povezano je s rakom, oko 22 posto s problemima s krvnim žilama, a 13 posto s infekcijama.

U toj "velikoj trojci" pokazalo se da je pogrešna dijagnoza uzrokovala ozbiljnu štetu najčešće kad je riječ o raku pluća, moždanom udaru i sepsi. Također se česte greške u dijagnozi bilježe kod srčanih udara, meningitisa, upale pluća, krvnih ugrušaka u nogama i plućima (tromboza, embolija) te kod raka kože, prostate i dojke.

Znanstvenici naglašavaju da se većina dijagnostičkih grešaka dogodila kod hitnih slučajeva ili u ambulantnim uvjetima. "Ovi nalazi nam govore kakve probleme i u kojim uvjetima moramo rješavati kako bi se izbjegle greške", kaže Newman-Toker. Također se, kažu, pokazalo da je u većini slučajeva pogrešna dijagnoza posljedica krive kliničke procjene. Drže da postoje različite mogućnosti borbe protiv netočnih dijagnoza, odnosno da to uključuje bolje vještine i timski rad te stalnu edukaciju. Nužno je koristiti i dostupnu tehnologiju za pomoć u dijagnosticiranju te omogućiti pacijentima da što brže dođu do pravog stručnjaka.

Dakako, spomenuli su istraživači i bolnu točku suvremene medicine - nedostatna sredstava nužna za unapređenje dijagnostike. Upozoravaju da su ukupni dijagnostički troškovi u slučajevima koji su krenuli s krivom dijagnozom bili znatno viši, a nerijetko i sa smrtnim ishodom ili invalidnošću.

Primjerice, trebalo bi promijeniti prioritete i manje ulagati u ono što ne predstavlja veći zdravstveni problem, a više u rješavanje problema dijagnostičkih pogrešaka. Ističu da SAD više troši za istraživanje velikih boginja, koje su odavno nestale u toj zemlji, nego za ispravljanje dijagnostičkih pogrešaka. Smatraju da bi ulaganje u rješavanje tog problema moglo vrlo brzo spasiti barem polovicu pacijenata koji danas "nemaju izgleda". Istraživači upozoravaju da su u analizi imali i problema jer se ona temelji na slučajevima nesavjesnog liječenja, koji mogu imati manju točnost i teško su primjenjivi za sve, a ne na originalnim medicinskim zapisima kod kojih pogrešne dijagnoze ne završavaju pravnim zahtjevima. Zato su planirali nova istraživanja koja će se temeljiti na nacionalnom skupu podataka kako bi procijenili pogubnost dijagnostičkih pogrešaka na ukupno liječenje pacijenata u SAD-u. No, drže da će "velika trojka" sigurno ostati najveći problem medicinske dijagnostike.

O dijagnozi ovisi ishod

Ukupni dijagnostički troškovi za slučajeve koji su rezultirali drugačijom konačnom dijagnozom bili su znatno viši od onih koje su odmah pogođene, govore i neke druge studije koje su također potvrdile da tek svaki peti pacijent dobije potvrdu dijagnoze s kojom je upućen iz ordinacije obiteljske medicine, a polovica pacijenta imala je tek djelomično pogođenu dijagnozu.

Za stručnjake je to izuzetno loš podatak jer baš o dijagnozi ovisi i ishod liječenja. Osim toga, još veći problem je ako krene i liječenje bolesti temeljem krive dijagnoze, jer u ozbiljnim slučajevima to može biti i smrtonosno.

Klaudija Klanjčić

Izvor: zivim.gloria.hr