Facebook akcija: Kako postupiti ako pronađete ozlijeđenu životinju

Gotovo su udvostručene novčane kazne za osobe koje napuste životinju, kao i one koje ne zbrinjavaju mladunčad svojih kućnih ljubimaca pa sada iznose od 15 do 30 tisuća kuna

 

Vrijeme je godišnjih odmora i mnogi neodgovorni vlasnici ostavljaju svoje ljubimce koji često stradavaju u prometu ili od drugih životinja.

Prošle nedjelje, 19. kolovoza, na Facebook profilu Index Ljubimci, praćenu od gotovo 70 tisuća ljudi, osvanuo je post o tome kako postupiti ako pronađete ozlijeđenu životinju sukladno Zakonu o zaštiti životinja, koji je lajkalo više od 500 ljudi.

Posebno je istaknuto da se ozlijeđena životinja dvede veterinaru i da se ne brinemo za troškove liječenja. Inače, troškove liječenja snosi vlasnik, a ukoliko je on nepoznat, onda jedinica lokalne samouprave – grad ili općina na čijem teritoriju je ozlijeđena životinja pronađena.

"Svaki veterinar dužan je pružiti pomoć ozlijeđenoj životinji. Nakon pružanja veterinarske pomoći, ozlijeđena životinja ne smije se izbaciti na ulicu. Jedinica lokalne samouprave dužna je osigurati smještaj", objašnjeno je u postu.

U komentarima javili su se brojni, a najviše su se požalili na veterinarske službe, koje često ne žele besplatno primiti ozlijeđene životinje, a sami pronalazači istih, iako nemaju financijskih sredstava za dodatne životne troškove, moraju platiti sve troškove. Tako je istaknuto npr. da na Visu, najudaljenijem naseljenom pučinskom otoku, sa čak dva grada, Visom i Komižom te brojnim selima, naseljima, zaseocima, već 14 godina ne postoji stalno zaposlen veterinar niti veterinarska stanica. Posljedice su te da ugiba stoka, kućni ljubimci.  Postavlja se pitanje tko je odgovoran za ovakvo stanje.

Također, netko je izrazio sumnju da bi svaki veterinar postupio po savjesti: "Ima jedan u mojem kvartu koji bi ti odr’o kožu da može, a kamoli pružio besplatnu pomoć. To ti ga dođe isto k’o i Hipokratova zakletva u medicini. Malo ih je koji je se pridržavaju. Čast i naklon iznimkama."

Podsjetimo da je novi Zakon o zaštiti životinja stupio na snagu 26. listopada 2017., i to nakon više od deset godina, s novim obvezama lokalnim jedinicama. Uz mnoge pozitivne novosti, propisao je i rokove za pojedine odredbe, kao i veće kazne za neodgovorne građane, odgovorne osobe, gradove i županije, kako bi se Zakon mogao uspješno provoditi u praksi.

Kao što je objavljeno na www.prijatelji-zivotinja.hr, posebno je istaknuta kazna za napuštanje životinja do 30 tisuća kuna te rok za kontrolu mikročipiranja pasa 30. listopada 2018. godine. Također, gotovo su udvostručene novčane kazne za osobe koje napuste životinju, kao i one koje ne zbrinjavaju mladunčad svojih kućnih ljubimaca pa sada iznose od 15 do 30 tisuća kuna. Nakon donošenja zabrane držanja stalno vezanih pasa u Zagrebu i Osijeku, sada će i u cijeloj Hrvatskoj naglasak biti stavljen na odgovornost građana da osiguraju prikladne uvjete za pse i omoguće im slobodno kretanje.

"Zakon propisuje svim jedinicama lokalne samouprave obavezu financiranja osnivanja i rada skloništa za napuštene životinje. Slična odredba vrijedi još od 2007. godine, no s novim Zakonom stupa na snagu odmah i prekršajna odredba pa će odgovorna osoba jedinice lokalne samouprave ili područne (regionalne) samouprave koja ne postupa po Zakonu platiti novčanu kaznu od 15 do 30 tisuća kuna. Prema novom Zakonu, sve županije moraju imati sklonište, i to najkasnije do 31. prosinca 2018. Ta obaveza odnosi se na tri županije u kojima se dosad nije osnovalo sklonište, kao i na one u kojima sklonište nema minimalno 50 smještajnih mjesta za životinje", objavili su Prijatelji životinja.

Ujedno, 31. prosinca 2018. krajnji je rok do kojega u županijama trebaju početi s radom koordinacijske radne skupine, koje će za isti stol posjesti predstavnike lokalnih zajednica, inspekcija, policije i udruga za zaštitu životinja, a radit će na primjeni Zakonom propisanih mjera za smanjenje broja napuštenih životinja na svojemu području. S istim ciljem propisan je i rok do 30. lipnja 2018. dokad su jedinice lokalne samouprave dužne provesti kontrolu mikročipiranja svih pasa u svojoj lokalnoj zajednici.

Osim što u provedbi Zakona i zbrinjavanju životinja moraju odsad sudjelovati sve jedinice lokalne samouprave, sva skloništa imaju obavezu kastracije primljenih životinja, što su dosad radila samo savjesna skloništa. Trajnu sterilizaciju moći će propisati veterinarski inspektori za pojedinačne slučajeve te ministar i jedinice lokalne samouprave u područjima s velikim problemom napuštenih životinja. Novi Zakon propisuje još detaljnije da su osnivači skloništa dužni podatke o napuštenim i izgubljenim kućnim ljubimcima evidentirati putem jedinstvenog informacijskog centra za napuštene i izgubljene životinje u Upisniku kućnih ljubimaca koji vodi Ministarstvo poljoprivrede.

Komunalni redari ovim Zakonom imaju bolje definirane svoje ovlasti za koje su nadležni još od 2013., a prihod od novčanih kazni koje naplate ide jedinicama lokalne samouprave za zbrinjavanje napuštenih životinja. Obaveza registriranja svih uzgoja životinja za prodaju te objave broja mikročipa psa i broja mikročipa majke psa pri oglašavanju pasa u svrhu prodaje omogućit će transparentnost uzgajivača životinja i utjecati na smanjenje crnoga tržišta i tzv. štancera kojih su puni oglasnici.

Novi Zakon o zaštiti životinja zabranjuje i: nastupe životinja u cirkusima, držanje u zatočeništvu medvjeda (osim u zoološkim vrtovima i skloništima) i dupina, bacanje petardi na životinje, prodaju tvorova u trgovinama, čupanje perja živoj peradi, korištenje kopitara za izvlačenje drva iz šume (osim u teško pristupačnim područjima), držanje divljih životinja u ugostiteljskim objektima i u svrhu prikazivanja javnosti; ubadanje, vješanje, potapanje, gušenje ili namjerno gaženje životinja prijevoznim sredstvima; spolni odnos sa životinjama pri čemu se osobi, uz novčanu kaznu, može izreći i oduzimanje kućnog ljubimca i zaštitna mjera zabrane držanja i nabavljanja druge životinje.

Zakon o zaštiti životinja mnogim svojim novostima daje dobre temelje za provedbu u praksi zaštite osobito pasa i mačaka. Pritom će biti nužna suradnja nadležnog ministarstva, komunalnih redara, veterinarskih inspektora, veterinara, odgovornih osoba u općinama, gradovima i županijama, udruga za zaštitu životinja, institucija i svih građana.

Klaudija Klanjčić

 

Povezane vijesti