ZAGREB Međunarodna konferencija o govoru mržnje u medijima

"Govor mržnje ima negativan učinak na cijelo društvo, a borba protiv govora mržnje postavlja nove izazove, naročito u digitalnom okruženju. Zadaća svih nas u tome je donijeti zakonodavne okvire koji će se primjenjivati u medijima", rekla je ministrica Obuljen Koržinek

 

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek u utorak je u Zagrebu otvorila dvodnevnu međunarodnu konferenciju "Govor mržnje u medijima: uloga regulatornih tijela i pravosuđa" u organizaciji Vijeća Europa na kojoj sudjeluju istaknuti europski pravni i medijski stručnjaci, suci, tužitelji, predstavnici Vijeća Europe i Europskog suda za ljudska prava i brojnih europskih regulatornih i samoregulatornih tijela i civilnih organizacija.

Međunarodna konferencija, organizirana u partnerstvu s Agencijom za elektroničke medije (AEM), bavi se temom regulacije govora mržnje u zemljama članicama Vijeća Europe, s fokusom na specifičnoj ulozi pravosuđa, nacionalnih medijskih regulatornih tijela i samoregulacijskih mehanizama u medijskom okruženju.

"Govor mržnje ima negativan učinak na cijelo društvo, a borba protiv govora mržnje postavlja nove izazove, naročito u digitalnom okruženju. Zadaća svih nas u tome je donijeti zakonodavne okvire koji će se primjenjivati u medijima", rekla je ministrica Obuljen Koržinek.

Pritom je naglasila potrebu edukacije i medijskog opismenjavanja te poticanja građana da kritički analiziraju vijesti i informacije.

Voditelj Odjela za informacijsko društvo Vijeća Europe Patrick Penninckx naglasio je kako je ključna stvar prepoznati govor mržnje u globalnom kontekstu jer ga je bez toga nemoguće definirati.

"Živimo u doba populizma i uspona nacionalizama i ekstremizama što su zabrinjavajuće tendencije. Stoga, moramo educirati građane i naročito mlade ljude, ali i novinare i, usudim se reći, političare o upotrebi govora ne za populističke ciljeve nego za postizanje sklada u našim društvima", rekao je Penninckx za Hinu.

Pomoćnik ministrice vanjskih i europskih poslova Mario Horvatić naglasio je značaj ove konferencije koja se održava u Zagrebu u svjetlu hrvatskog predsjedanja Vijećem Europe.

U prvim izlaganjima na konferenciji profesorica na Central European Universityju Sejal Parmar govorila je o zakonodavnom okviru i načinima borbe protiv govora mržnje, a predavačica na mariborskom sveučilištu Tanja Kerševan Smokvina o prepoznavanju i sankcioniranju govora mržnje u medijima.

Kako je istaknula Kerševan Smokvina, u proteklih petnaestak godina praksa je pokazala da se u nekim europskim državama pred nacionalnim regulatornim agencijama našao različiti broj slučajeva koji se odnose na govor mržnje. Primjerice u Albaniji je zabilježen samo jedan slučaj, u Belgiji tri, u BiH deset, u Hrvatskoj osam, u Francuskoj četiri te u Makedoniji i Crnoj Gori šest. Istaknula je i kako još neki od tih slučajevi nisu još zaključeni, ali da su kazne u ostalima uglavnom bile simbolične.

U uvodnom dijelu konferencije istaknuto je i kako su govor mržnje i drugi, manje ekstremni oblici ponižavajućeg i uvredljivog jezika globalni problem koji je rasprostranjen i u Europi te da je Vijeće Europe tijekom desetljeća razvilo sveobuhvatan raspon standarda i mjera za suzbijanje govora koji širi, potiče ili opravdava mržnju, netoleranciju, diskriminaciju i neprijateljstvo.

Istaknuto je i kako nacionalne vlasti, vođene europskim standardima i sudskom praksom Europskog suda za ljudska prava, ograničavaju kriminalizaciju samo na najštetnije iskaze govora mržnje, njegujući društvo gdje različiti pogledi i mišljenja mogu postojati, čak i kada vrijeđaju, šokiraju ili ometaju. Međutim, ta tolerancija nije bez ograničenja, jer diskurs širenja mržnje može potkopati temelje društva i dovesti do dubokih podjela, istaknuto je u najavi konferencije.

Hina