SOIH – SOS telefon za žene s invaliditetom žrtve nasilja uveden je 2007., s misijom provođenja aktivnosti radi poboljšanja društvenog položaja žena s invaliditetom i ostvarenje prava na život bez nasilja i diskriminacije

 

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 25. studenog, a datum je prihvaćen od strane Ujedinjenih naroda 1999. godine, kada je službeno potvrđen kao ‘Međunarodni dan eliminacije nasilja nad ženama’.

U Republici Hrvatskoj žrtve nasilja mogu se javiti na SOS telefon za žene s invaliditetom žrtve nasilja, na broj 0800300200, srijedom od 16 do 18 sati. Sjedište je u Zagrebu, Savska cesta 3, ili na email: soih@zg.t-com.hr. Više informacija može se pronaći na stranici www.soih.hr. Voditeljica SOS telefona je Štefica Roginić, a njezina zamjenica Ivana Kučina. Uglavnom, radi se o ženama s invaliditetom s iskustvom nasilja, koje dežuraju, a prošle su višegodišnje edukacije. Po potrebi se uključuju i volonteri.

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, od 26. studenog do 10. prosinca 2017. – Dana ljudskih prava, u Republici Hrvatskoj provodi se kampanja '16 dana aktivizma', vezano za navedenu temu, tijekom kojih će i ostale članice SOIH-ove Mreže žena s invaliditetom progovoriti o nasilju u Zagrebu i u drugim gradovima Hrvatske, između ostalog i radom kroz vrtiće radi podizanja svijesti i potrebe sprečavanja nasilja.

Kao što smo u Zagrebu saznali iz razgovora s voditeljicom SOS telefona za žene s invaliditetom žrtve nasilja, svima se jamči anonimnost pri javljanju, iako neke žrtve nasilja pristaju da se predstave. Osim žena s invaliditetom, javljaju se i druge žene žrtve nasilja, koje dobiju potrebnu podršku i informacije, s time da ih se obavještava i o drugim SOS telefonima ostalih udruga.

"Do sada smo imali sve vrste nasilja, najviše psihičkog, zatim ekonomskog, fizičkog, te nekoliko slučajeva seksualnog. Imamo evidentiranu diskriminaciju, odnosno nasilje, u institucijama zdravstva, sudstva i drugih. Oko 70 posto žrtava koje se jave prijavljuje nasilje, a 30 posto traži informacije pravne naravi. Imamo suradnju s Uredom pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, socijalnom skrbi, policijom“, rekla je Roginić.

Nasilje je svaka primjena fizičke sile ili psihičke prisile na integritet osobe. Postoji tjelesno, psihičko, seksualno i ekonomsko nasilje.

Kao što je istaknuto u letku SOS telefona, definicija nasilja obuhvaća:

- tjelesno nasilje, odnosno primjena fizičke sile bez obzira je li nastupila tjelesna ozljeda ili nije

- tjelesno kažnjavanje i drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci u odgojne svrhe

- psihičko nasilje, odnosno primjena psihičke prisile koja je prouzročila osjećaj straha, ugroženosti, uznemirenosti ili povrede dostojanstva, verbalno nasilje, verbalni napadi, vrijeđanje, psovanje, nazivanje pogrdnim imenima ili na drugi način grubo verbalno uznemiravanje, uhođenje ili uznemiravanje preko svih sredstava za komuniciranje ili preko elektroničkih i tiskanim medija ili na drugi način ili komuniciranje s trećim osobama, protupravna izolacija ili ugrožavanje slobode kretanja

- spolno nasilje, odnosno spolno uznemiravanje

- ekonomsko nasilje pod kojim se podrazumijeva oštećenje ili uništenje osobne i zajedničke imovine ili zabrana ili onemogućavanje korištenja osobne i zajedničke imovine ili pokušaj da se to učini te oduzimanje prava ili zabrana raspolaganja osobnim prihodima ili imovinom stečenom osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja ili rada, prisiljavanje na ekonomsku ovisnost, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i skrb o djeci ili drugim uzdržavanim članovima zajedničkog kućanstva.

SOS telefon je oblik djelovanja Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske – SOIH kroz Mrežu žena s invaliditetom osnovanu 2001. godine.

SOIH – SOS telefon za žene s invaliditetom žrtve nasilja uveden je 2007. godine, kao dio programa 'Centar neovisnog življenja' radi potpore ženama s invaliditetom žrtvama nasilja. Vizija mu je stvoriti uvjete za jednake mogućnosti žena s invaliditetom, a misija provođenje aktivnosti radi poboljšanja društvenog položaja žena s invaliditetom i ostvarenje prava na život bez nasilja i diskriminacije. Ove godine, u svibnju, obilježio je desetu godišnjicu rada.

Žrtve nasilja mogu od SOS telefona očekivati podršku kroz razgovor – telefonski ili neposredno u Savskoj 3 ili čak u vlastitom domu žrtve nasilja, potrebne informacije, pravnu pomoć, Peer Counselling – savjetovanje na istom nivou u kojem žene s invaliditetom savjetuju žene s invaliditetom, kao i pomoć liječnika, psihologa, psihijatra, socijalnog radnika i defektologa.

"Međunarodni dan protiv nasilja nad ženama, odlukom Ujedinjenih naroda od 17. prosinca 1999. godine, obilježava se u znak sjećanja na dan kada je 25. studenog 1960. godine sestre Patriu, Minervu i Mariu Teresu Mirabal u Dominikanskoj republici brutalno dao ubiti diktator Rafael Trujillo. Aktivistice protiv nasilja u obitelji ovaj dan obilježavaju od 1981. godine. U Kanadi je svaka deseta žena žrtva nasilja svog partnera, u SAD-u svaka šesta, a u Hrvatskoj se svakih 15 minuta fizički zlostavlja jedna žena. Podatci su djelomično točni i zapravo umanjeni jer većina nasilja ostaje neregistrirana, a nasilnici su osobe svih profesija i socijalnih struktura. Iz tih razloga žene se samoorganiziraju i otvaraju skloništa za žene žrtve nasilja u obitelji“, objavljeno je na Wikipediji.

U Hrvatskoj se nasilje nad ženama, posebice fizičko, najčešće događa u obiteljskoj zajednici, koja bi trebala biti najsigurnije okruženje. Većina žrtava obiteljskog nasilja osobe su ženskog spola, a počinitelj obiteljskog nasilja najčešće je bračni ili izvanbračni suprug ili bivši suprug, a iza njih slijede otac žrtve ili njezin sin.

"Na osnovu prijavljenih slučajeva od strane žena s invaliditetom najviše nasilja počine supruzi, zatim očevi, majke, očuhi, poznati, nepoznati, djeca, susjedi, svekri, svekrve. Dugi je popis onih koji počine nasilje. Najčešći razlog zašto se žene rijetko odlučuju na prijavu preko policije jest ponašanje i reakcija sredine u kojoj ostaju, materijalni troškovi, strah, sram, ekonomska ovisnost od strane nasilnika – pretežno supruga. Zato je vrlo bitna podrška ili razgovor sa žrtvama nasilja, da ih netko ohrabri i podrži“, objasnila je Roginić.

Na pitanje ima li i muškaraca koji trpe nasilje, Roginić je potvrdila da su imali slučajeve da su se i oni javili na SOS telefon, ponajviše zbog psihičkog i ekonomskog nasilja u obiteljima i od strane susjeda – te su dobili potrebnu podršku. Što se tiče mobinga na poslu, prijavljeno je nekoliko slučaja, kao i u vezi studenata s invaliditetom. Evidentirane su i prijave nasilja u udomiteljskim obiteljima, zbog neprimjerenih uvjeta i izolacije.

Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom u članku 6., koji se odnosi na žene s invaliditetom, ističe:

1. Države potpisnice priznaju da su žene i djevojke s invaliditetom izložene višestrukoj diskriminaciji te će u tom smislu poduzeti mjere radi osiguranja punog i ravnopravnog uživanja svih njihovih ljudskih prava i temeljnjih sloboda.

2. Države potpisnice će poduzeti odgovarajuće mjere radi osiguranja punog razvoja, napretka i osnaživanja položaja žena kako bi im zajamčile korištenje i uživanje ljudskih prava i temeljnih sloboda navedenih u ovoj Konvenciji.“

Podsjetimo da je Republika Hrvatska potpisala Konvenciju i Opcioni protokol 30. ožujka 2007., ratificirala Konvenciju i Opcioni protokol 15. kolovoza 2007., te je obvezna primjenjivati Konvenciju koja je stupila na snagu 3. svibnja 2008. godine.

Klaudija Klanjčić

Objavljeno: 28.11.2017