INTERVJU, ROMANA GALIĆ Najveći broj zaposlenih osoba s invaliditetom evidentiran je u Gradu Zagrebu

"Vrata Gradskog ureda uvijek su širom otvorena našim građanima jer smo mi tu radi njih. Samo osluškivanjem potreba, predanim radom i ljubavlju pomaknut ćemo granice i učiniti i male i velike pomake", kaže pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom

 


Mogli bismo reći da je početak godine dobar povod za razgovor s pročelnicom Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, i to bi bilo točno. Međutim, točno je i da nam poseban povod za ovaj i ovakav intervju ne treba, jer osobe s invaliditetom žive svaki dan, a idealan sugovornik o temi kvalitete života Zagrepčana s invaliditetom i naporima da se ona unaprijedi upravo je pročelnica Romana Galić.
Poštovana pročelnice Galić, prošlo je više od godinu dana otkad ste došli na funkciju koju mnoge osobe s invaliditetom u Zagrebu iz svoje perspektive smatraju, zapravo, najvažnijom funkcijom u gradu – pročelnica ste Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, nakon što ste godinama bili zamjenica dotadašnje pročelnice, Višnje Fortune. Kako biste usporedili te dvije funkcije iz osobne perspektive - na koji se način promijenio vaš život, a na koji vaš profesionalni rad?
- Na ovoj funkcji pročelnice sam od 4. kolovoza 2017. i, evo, prošlo je više od godinu dana. Dugi niz godina obnašala sam funkciju pomočnice pročelnice za socijalnu zaštitu, a negdje dvije godine funkciju zamjenice pročelnice, kada sam stekla i malo širi i snažniji uvid u problematiku osoba s invaliditetom. Iako, u gradskoj sam upravi preko 20 godina, tako da je teško naći područje (govoreći o uredu u kojem sam trenutno na čelu) u koje nisam upućena. Ipak, te dvije funkcije (pročelnice i zamjenice) uvelike se razlikuju. Kada ste u ulozi pročelnice, osjećate veću odgovornost, prvenstveno prema građanima Grada Zagreba, a posebice prema onim skupinama građana kojima je potrebna veća podrška kako bi njihovo sudjelovanje u lokalnoj zajednici bilo punopravno. U ulozi ste donositelja odluka, a o vašim organizacijskim sposobnostima i organizacijskim sposobnostima vašeg tima ovisi funkcioniranje cijelog ureda, te zadovoljavanje potreba i određivanje prioriteta za one kojima je naša pomoć nužna. Tako da je odgovornost na ovoj funkciji daleko veća. S poslom liježete, s poslom se budite.
Ono što je ostalo isto je predanost poslu i želja da napravite dobre projekte, provedete nove inicijative i unaprijedite kvalitetu života svojih sugrađana. Ljubav prema poslu i ljudima, posebno onima u potrebi, je ista, jednako velika, bez obzira na kojoj se funkciji nalazite.
Kao socijalna radnica, smatram da profesija socijalnog rada mora slušati potrebe svojih sugrađana, uključivati se u sve pore života o kojima ovisi zadovoljavanje potreba. Za to je potreban kvalitetan dijalog, suradnja sa svima koji se žele uključiti u definiranje prioriteta, a kasnije i provedbu ciljeva socijalne politike Grada Zagreba. Nažalost, svjesna situacije, uviđam da su potrebe građana iz dana u dan sve veće. Problemi sa nezaposlenošću, nemogućnošću rješavanja stambenog pitanja, porastom kroničnih bolesti i drugo, samo su neke od posljedica pada standarda naših sugrađana. Svakodnevno se susrećem sa, kako predstavnicima udruga, tako i osobama s invaliditetom ponaosob, slušam njihove potrebe te, zajedno sa svojim suradnicama i suradnicima, radim na kreiranju nekih novih mjera koje će biti u skladu sa njihovim potrebama. Isto tako, važna je suradnja s državnom razinom, nadležnim ministarstvima i drugim ustanovama, kako bismo u zajedničkoj suradnji konkretizirali provođenje naših ciljeva. To sve iziskuje nov pristup poslu, nove uloge i obveze koje sam preuzela ovim pročelničkim mjestom.
Moja prethodnica, gospođa Višnja Fortuna, preuzela je na novu funkciju, posebne više savjetnice gradonačelnika za koordinaciju mjera i aktivnosti za osobe starije životne dobi, gdje će, s obzirom na svoje bogato iskustvo, i nadalje raditi za dobrobit građana Grada Zagreba. Gospođa Fortuna i ja i nadalje usko surađujemo na programima koji su usmjereni na osobe starije životne dobi.
Preuzimanjem funkcije moj se privatni život također 'izokrenuo'. Kako se povećao broj poslovnih obveza, sve se to reflektiralo i na moj osobni život i život moje obitelji. Obaveza je puno, nerijetko i u popodnevnim i večernjim satima, tako da mi je razumijevanje i podrška obitelji neizmjerno važna i mogu reći da je imam u potpunosti. Bez nje ne bih mogla obnašati tako važnu funkciju. Zato svaki slobodan trenutak koristim kako bih provela kvalitetno vrijeme sa sinom i suprugom, prijateljima. I usprkos brojnim obavezama, poslovnim i privatnim ulogama u kojima se nalazim (majka, domačica, pročelnica, suradnica), lijep je osjećaj kada ste i privatno i profesionalno ispunjeni i zadovoljni. I koliko god mi je nekada teško i stresno, zahvalna sam na svakom trenutku kojeg imam i kojeg mogu posvetiti ili obitelji, ili kolegama, ili sugrađanima. To upotpunjuje moj život i daje mu smisao. 
Kako biste te funkcije usporedili iz perspektive osoba s invaliditetom? Konkretnije i preciznije, koliko ste zadovoljni onim što je Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom učinio za osobe s invaliditetom u periodu dok ste bili zamjenica pročelnice, te planirate li i, ako da, kako planirate unaprijediti i eventualno promijeniti rad Gradskog ureda kao pročelnica?
- Kako sam već navela, dio sam gradske uprave i ovog ureda preko 20 godina (s kraćim odsustvom, koje sam provela u resornom Ministarstvu), te je vrlo teško osvrnuti se i povući neku granicu prije i poslije, a vezano za novu ulogu pročelnice. Ponosna sam što sam na čelu jednog velikog tima od 80-ak suradnika koji svakodnevno svojim radom dokazuju da su naši korisnici, osobe koje nam se svakodnevno obraćaju, uvijek na prvom mjestu, što daju sve od sebe kako bi savjetom ili konkretnom podrškom riješili niz raznih problema s kojima se naši sugrađani susreću. Kao dio tima, sve što se napravi smatram timskim uspjehom ili neuspjehom. U uredu dijelimo taj entuzijazam prema poslu i želju da se stvari mijenjaju na bolje. Generalno govoreći, birokracija jest ponekad spora, ali usudim se reći da ulažemo izuzetne napore kako ne bi bili dio statiskike i uklopili se u stereotipe o birokratiziranom sustavu. Mi radimo s ljudima u potrebi, mi moramo brzo rješavati stvari i iznalaziti načine. I ne, nismo u potpunosti zadovoljni i možemo više, ali nažalost neke promjene, posebno kada govorimo o osobama s invaliditetom, ovise i o drugim uredima, ustanovama i ne idu baš željenom brzinom. 
O zadovoljstvu svega što je učinjeno na području i za osoba s invaliditetom mislim da najbolje mogu govoriti same osobe s invaliditetom. DA, ulažemo velike napore, puno je toga učinjeno, napravljeno, promijenjeno, ali još veći DA je za ono kako postoji još puno toga što treba napraviti, promijeniti i dosegnuti. Truditi ćemo se da u periodu koji je pred nama snažnije odredimo prioritete, a vezano za područje osoba s invaliditetom i postignemo zadane ciljeve, te unaprijedimo ona područja koja su iz perspektive samih korisnika najvažnija i najproblematičnija.
Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom već dugi niz godina, u suradnji sa svojim partnerima (prvenstveno udrugama osoba invaliditetom), razvija niz vrlo kvalitetnih programa i aktivnosti koje su usmjereni na podizanje razine kvalitete života najranjivijih skupina naših sugrađana. Grad Zagreb je donio i niz strateških dokumenata, primjerice Socijalni plan Grada Zagreba za razdoblje 2014. do 2020., Zagrebačka strategija za izjednačavanje mogućnosti osoba s invaliditetom u razdoblju od 2016. do 2020., koji su obvezujući za sva gradska upravna tijela, ustanove i trgovačka društva u vlasništvu Grada Zagreba, s obzirom da su ista dužna za svaku pojedinu godinu planirati provedbu određenih aktivnosti i za to osigurati sredstva. Svi oni podnose izvješća o radu Povjerenstvu za osobe s invaliditetom Grada Zagreba. Najvažniji partneri Grada Zagreba u planiranju, usmjeravanju, provođenju i evaluaciji socijalnih programa su udruge osoba s invaliditetom. Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom je glavni koordinator u provođenju svih zacrtanih mjera i aktivnosti, što je odgovoran i zahtjevan posao.
Iako rad ovog Ureda već ima zacrtane mjere i aktivnosti koje se provode, uvijek razmišljamo što poboljšati u budućnosti i kako osigurati što širu lepezu usluga. Svake se godine prava povećavaju, a nikako ne smanjuju, što je izuzetno važno naglasiti, s obzirom na sve težu gospodarsku situaciju u našoj zemlji. 
U proteklih godinu dana intenziviralo se djelovanje radnih skupina Povjerenstva za osobe s invaliditetom Grada Zagreba, kako bi se definirala prioritetna područja važna za osobe s invaliditetom u Gradu Zagrebu. Jasno je da je najviše nezadovoljstva usmjereno na područje mobilnosti i pristupačnosti, na čemu ćemo, u suradnji s nadležnim gradskim uredom za prostorno uređenje i promet, intenzivnije raditi. 
Malo tko se neće složiti s konstatacijom da Zagreb, barem u hrvatskim okvirima, prednjači po kvaliteti života osoba s invaliditetom. Dio te slike je, zasigurno, i mobilnost. Osim usluge prijevoza posebno prilagođenim kombi vozilima, gradom voze uglavnom niskopodni autobusi i tramvaji, a ne toliko davno je najavljena, ali još ne i realizirana, dorada niskopodnih tramvaja, koji ipak nisu dovoljno pristupačni osobama s invaliditetom. Također je najavljena i nabavka takozvanih londonskih vozila, kao i mogućnost da Grad Zagreb taksi prijevoznicima sufinancira prilagodbu postojećih ili novih vozila. Međutim, unatoč svom trudu, mobilnost ostaje jedan od vodećih problema i razloga nezadovoljstva osoba s invaliditetom. Hoće li se realizirati ranije najavljeni projekti i jesu li u planu eventualno neke nove mjere kojima ćete nastojati riješiti ili barem dodatno ublažiti ovaj problem?
- Da, lijepo je čuti kako Grad Zagreb prednjači po kvaliteti života i razini usluga usmjerenih prema osobama s invaliditetom. To je onaj osjećaj zadovoljstva učinjenim i nekog novog vjetra koji vas tjera da učinite još više. 
Kako su mobilnost, pristupačnost, stanovanje i prijevoz osnovni preduvjeti za uključivanje osoba s invaliditetom u aktivnosti svakodnevnog življenja, mogu slobodno reći da su to područja koja imaju još puno prostora za unapređenje i djelovanje svih nas. U proteklom periodu kontinuirano se radilo na što boljim uvjetima u Gradu Zagrebu i, zasigurno ćete se složiti sa mnom, učinjeno je puno.
Kako sam već naglasila, Povjerenstvo za osobe s invaliditetom Grada Zagreba, putem svoje radne skupine za mobilnost i pristupačnost, odredilo je prioritete za sljedeći period te istaknulo ovo područje kao ono na kojem treba intenzivnije, najviše raditi. 
U suradnji s udrugama osoba s invaliditetom i nadležnim Gradskim uredom za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promete, napravljena je nova snimka stanja te su utvrđeni novi prioriteti za ugrađivanje zvučnih signalizatora, kako bi se nadmašio trenutni broj od njih 80-ak. Kontinuirano se postavljaju i taktilne ploče te se upuštaju rubnjaci, a unaprijeđena je i zvučna najava u vozilima. Tijekom 2017. promovirana je publikacija pod nazivom 'Vodič za osobe s invaliditetom kroz Grad Zagreb', koja daje sliku pristupačnosti/prilagođenosti objekata u Gradu Zagrebu.
Kako bi se osobe s invaliditetom mogle neovisno kretati gradom, prioritet ZET-a i Grada Zagreba je i kontinuirano prilagođavanje javnog gradskog prijevoza i javnih površina, pa je do sada više od 50 posto  tramvaja i 85 posto autobusa niskopodnih. U ovom trenutku traje postupak javne nabave, kako bi se vozila opremila niskopodnim rampama. Upuštaju se i rubnjaci, prilagođavaju se tramvajska stajališta, a ovu smo godinu završili i sa rekonstrukcijom pothodnika u Podsusedu i Stenjevcu. 

Ono po čemu je Grad Zagreb prepoznatljiv, zasigurno su besplatni javni gradski prijevoz i specijalizirani kombi prijevoz. Samo prošle godine besplatan javni gradski prijevoz koristilo je više od 12.300 osoba s invaliditetom. Kada govorimo o specijaliziranom kombi prijevozu, ovu smo uslugu dodatno proširili u smislu dostupnosti unutar 24 sata dnevno. Tijekom 2018. ZET je pružao uslugu s ukupno 26 kombi prijevoza, 16 za prijevoz odraslih osoba i 10 za prijevoz djece s teškoćama u razvoju. Tijekom 2019. biti će nabavljena još četiri vozila, pa će tako vozni park činiti 30 specijaliziranih kombi vozila. Svjesni smo da su potrebe sve veće, tako da ćemo se truditi svake godine povećavati broj vozila. 
Kada govorimo o suradnji s taksi prijevoznicima, moram reći da je održano nekoliko sastanaka sa predstavnicima taksista te udrugama osoba s invaliditetom na temu sufinanciranja postojećih ili novih vozila. Kako taksi prijevoznici nisu iskazali veći interes za ovu inicijativu, složili smo se da će nabavka novih specijaliziranih kombi vozila djelomično zadovoljiti potrebe korisnika. Iako to ne znači da smo u potpunosti odustali od ideje 'londonskih vozila' i unapređenja i ove usluge. U periodu koji dolazi intenzivirati ćemo razgovore i tražiti mogućnosti i za to. Ono što je do sada postignuto, a vezano uz taksi prijevoz, unaprijeđena je pristupačnost taksi prijevoza uvođenjem obveze prijevoza psa pomagača uz putnika. 

Podsjetila bih da se Grad Zagreb od 2007. godine organiziranjem niza aktivnosti uključuje u obilježavanje Europskog tjedna mobilnosti, manifestaciju koja se svake godine provodi od 16. do 22. rujna u organizaciji Europske komisije s ciljem da se potakne javna svijest o potrebi akcije protiv zagađenja uzrokovanog povećanjem motoriziranog prometa u urbanim sredinama, a samim time i poboljša kvaliteta života građana europskih gradova. Tako je Grad Zagreb 2012. osvojio prvu nagradu Mobility Award za najbolje rezultate u planiranju i implementaciji trajnih mjera usmjerenih smanjenju zagađenja uzrokovanog prometom motornih vozila, promoviranju alternativnih i održivih oblika kretanja, uklanjanju barijera i omogućavanju održive mobilnosti osoba s invaliditetom. Posebno je istaknuta izvrsnost u organiziranju sedmodnevne kampanje i uključenost brojnih partnera i organizacija civilnog društva.
Područje pristupačnosti, mobilnosti i stanovanja za Grad Zagreb predstavlja prioritetni kapitalni projekt te, iako je Grad Zagreb u odnosu na ostale gradove u Hrvatskoj grad s najviše raskrižja sa zvučnim semaforima, stazama vodiljama, prilagođenim javnim prijevozom, postoji svijest o potrebi za daljnjim ulaganjima i prilagodbama kako bi se osigurala pristupačnost osobama s invaliditetom.

Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom i u narednom periodu će raditi na pripremi projekata koji se financiraju iz sredstava različitih fondova EU, kako bi bili spremni aplicirati u trenutku kada se natječaji otvore.

U Republici Hrvatskoj, pa tako i u Zagrebu, nezaposlenost je u proteklih nekoliko godina u značajnom padu. Dio razloga je nesumnjivo i zabrinjavajuće velik broj iseljenih Hrvata, no nije teško s relativnom sigurnošću postulirati da emigracija, zbog smanjene mobilnosti, nije faktor koji bitno utječe i na stopu nezaposlenosti osoba s invaliditetom. Uzevši sve u obzir, kako ste zadovoljni stopom zaposlenosti osoba s invaliditetom i što će Grad Zagreb napraviti, uz pozitivne mjere koje postoje na državnoj razini, kako bi stopu zaposlenosti osoba s invaliditetom približio stopi zaposlenosti opće populacije?
- Zapošljavanje i profesionalna rehabilitacija ključni su elementi društvene uključenosti i ekonomske neovisnosti osoba s invaliditetom, a rad i zaposlenost temeljni su uvjet njihove integracije u redovne životne uvjete. Iako je pravo na rad jedno od temeljnih ljudskih prava, velikom broju osoba s invaliditetom je svijet rada nedostupan, upravo zbog njihova invaliditeta. Za ostvarivanje prava na rad i zapošljavanje osoba s invaliditetom važan je zakonodavni okvir. 
Zapošljavanje osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada uglavnom je povezano s mjerama aktivne politike zapošljavanja (javni rad, potpore za zapošljavanje, stručno osposobljavanje i slično) i u tom smislu Grad Zagreb ostvaruje kvalitetnu suradnju s državnim institucijama i ustanovama, kao što su Hrvatski zavod za zapošljavanje, ZOSI. 
Na dan 30. rujna 2018. godine u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje bilo je registrirano 130.577 osoba, od čega je 5.613 osoba s invaliditetom. Od toga, najveći broj nezaposlenih osoba s invaliditetom evidentiran je u Gradu Zagrebu (1.287 ili 22,93%). U razdoblju od 1. siječnja do 30. rujna 2018. godine posredovanjem Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje zaposleno je ukupno 141.455 osoba. Od tog broja 2.656 su osobe s invaliditetom (udio od 1,9 posto svih zaposlenih osoba iz evidencije Zavoda), što čini porast od 0,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine kada je zaposleno 2.648 osoba s invaliditetom (1,7 posto ukupne populacije zaposlenih osoba iz evidencije Zavoda). Najveći broj zaposlenih osoba s invaliditetom evidentiran je u Gradu Zagrebu (400 ili 15,01 posto).
Također, treba posebno istaknuti da osobe s invaliditetom rade na svim razinama gradske uprave, među kojima su i poslovi visoke razine odgovornosti i donošenja odluka, kao što su voditeljica službe i savjetnik gradonačelnika. Tako je trenutno u upravnim tijelima Grada Zagreba zaposleno 2.966 osoba. Od toga broja 176 su osobe s invaliditetom. Kada govorimo o broju zaposlenih osoba s invaliditetom u Zagrebačkom holdingu d.o.o., prema zadnjim podacima, tamo je zaposleno 138 osoba s invaliditetom.

Kao tijelo lokalne i regionalne uprave i u skladu sa svojom nadležnošću, nastojimo učiniti što više kako bismo doprinijeli boljoj situaciji u tom području. Kroz mjere i aktivnosti sadržane u Zagrebačkoj strategiji za izjednačavanje mogućnosti osoba s invaliditetom u razdoblju od 2016. do 2020., a u suradnji sa drugim gradskim upravnim tijelima, državnim institucijama, ustanovama i udrugama poslodavaca i osoba s invaliditetom, naglasak stavljamo na senzibilizaciju poslodavaca za zapošljavanje osoba s invaliditetom, organizaciju okruglih stolova i stručnih skupova.
Upravo je Grad Zagreb bio taj koji je prvi, u suradnji s nadležnim ministarstvom za rad, pristupio osnivanju Centra za profesionalnu rehabilitaciju, s ciljem unapređenja sustava profesionalne rehabilitacije, kako bi se osobama s invaliditetom osigurala odgovarajuća podrška u svim dijelovima radnog procesa.
Budući da je zaštitno zapošljavanje značajan oblik zapošljavanja, osobito osoba s težim stupnjem invaliditeta koji teško mogu očekivati zapošljavanje na otvorenom tržištu rada, Grad Zagreb potiče programe zapošljavanja uz potporu u zaštićenim i otvorenim uvjetima rada. U sklopu Programa državne potpore za zapošljavanje osoba s invaliditetom za 2018., Grad Zagreb je dodijelio državne potpore dvjema zaštitnim radionicama - Ustanovi za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba  s invaliditetom URIHO i Ladi d.o.o., u ukupnom iznosu od 29 milijuna kuna.

Još jedan iskorak Grada Zagreba prema osobama s invaliditetom ogleda se u sklopu Javnog natječaja za dodjelu potpora za očuvanje i razvoj tradicijskih, deficitarnih i proizvodnih obrtničkih djelatnosti, prema kojem obrt koji otvori osoba s invaliditetom u vidu samozapošljavanja ili obrt koji zaposli osobu s invaliditetom ostvaruje pravo na najvišu pojedinačnu godišnju potporu. Grad Zagreb izdvaja značajna sredstva za razvijanje društvenog poduzetništva. Jedan od uspješnih primjera drušvenog poduzetnišva je projekt Udruge slijepih Zagreb i zadruge Martinov plašt, koji su uz poticajna sredstva uspjeli razviti opće poznati brend 'Sapuni s točkicama', odnosno zaposliti članove Udruge i razviti potpuno novo zanimanje. 

Nadalje, spominjemo i jedinstveni projekt od izričite važnosti za Grad Zagreb, Kompleks URIHO na Kajzerici, kojim će se objediniti sve postojeće loakacije i djelatnosti URIHO-a. Prostornom integracijom svih sastavnica i dodatnim širenjem aktivnosti postići će se učinkovitije upravljanje i organizacija te osigurati bolji radni uvjeti. Cjelokupni kompleks, koji objedinjava proizvodni dio, edukacijsko-rehabilitacijski i smještajni dio, kao i prilagođenu sportsku dvoranu za osobe s invaliditetom, predstavlja strateški projekt Grada Zagreba. Projekt izgradnje kompleksa URIHO na Kajzerici je u visokom stupnju pripremljenosti, a početak gradnje ovisi o izdavanju građevinske dozvole, koju ustanova URIHO očekuje u prvoj polovici 2019. godine.

Jedno od, slobodno mogu reći, gorućih pitanja je i deinstitucionalizacija osoba s invaliditetom. Kako ocjenjujete ono što je dosad napravljeno po pitanju sprečavanja institucionalizacije i poboljšanja deinstitucionalizacije osoba s invaliditetom, te kako planirate u budućnosti intenzivirati napore u tom smjeru?
- U zadnjem godišnjem izvješću Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, koje je podnijela Saboru Republike Hrvatske, stoje zabrinjavajući podaci, a koji se odnose na kršenje prava osoba s invaliditetom u odnosu na njihovo neovisno življenje u zajednici. Više od deset tisuća osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj živi u institucijama zatvorenog tipa. Pravobraniteljica vidi rješenje u sustavnom rješavanju na nivou države, ali i u snažnoj podršci lokalne zajednice.
Kada govorimo o području socijalne zaštite, vidimo da je Grad Zagreb ipak napravio velik odmak u odnosu na bilo koji drugi grad u Republici Hrvatskoj. Osobe s invaliditetom imaju primjereniju kvalitetu života nego u nekim drugim gradovima jer se njihova socijalna prava, bez obzira na gospodarsku situaciju, nisu smanjivala. Dapače, primjećujemo i da su se povećavala, što je nadstandard u odnosu na prava s državne razine.
Posebno bih se željela osvrnuti na novoosnovani Centar za pružanje usluga u zajednici Novi Jelkovec, kojim se počinje rješavati dugogodišnji problem smještaja osoba s najtežim stupnjem tjelesnog invaliditeta u Gradu Zagrebu, ali po uzoru malih stambenih zajednica. Cijeli projekt je proveden u suradnji s udrugama, što je pozitivan primjer suradnje i partnerstva. Ustanova će započeti s radom vjerojatno u svibnju 2019., čim bude kompletno opremljena. 
Isto tako, Dnevni centar 'Mali dom-Zagreb' i Centar za rehabilitaciju Silver prepoznatljivi su u cijeloj Europi. Možemo uistinu biti ponosni što su zagrebačke ustanove te u koje dolaze stručnjaci i korisnici iz niza zemalja da bi u njima dobili kvalitetnu uslugu i stekli nova stručna znanja. Zagrebačke ustanove predstavljaju izvrsnost u svom području rada, a to nekada, neopravdano, zaboravljamo.
Posebno bih voljela izdvojiti projekte u pripremi, koji će riješiti problem skrbi za osobe s psihosocijalnim teškoćama te gluhe i nagluhe osobe u našem gradu. Novi centri za pružanje usluga u zajednici razvijat će usluge podrške u zajednici, u obitelji, čime će spriječiti institucionalizaciju osoba s invaliditetom te im osigurati njihov punopravni život u zajednici. Ustanove će započeti sa svojim djelovanjem tijekom 2020. Važno je naglasiti da se svi projekti osmišljavanju i provode u suradnji s udrugama osoba s invaliditetom. Korisnici usluga moraju biti na prvom mjestu, jer su upravo oni ti koji, u skladu sa svojim potrebama, moraju biti ravnopravni partneri.
Ima li, za kraj, nešto što biste posebno istaknuli ili poručili Zagrepčanima s invaliditetom?
- Osobe s invaliditetom svojim iskustvom življenja svakodnevnog života u našem gradu pridonose činjenici da samo partnerskim odnosom i kontinuiranom suradnjom možemo puno više doprinijeti odgovarajućoj kvaliteti života osoba s invaliditetom. Važno je naglasiti da, uz kreiranje politike Grada prema osobama s invaliditetom, osobe s invaliditetom sudjeluju i u provođenju, ali i u odlučivanju putem svojeg zastupnika u Gradskoj skupštini.
Željela bih naglasiti da svaka inicijativa koja dolazi od građana, a koja ukazuje na aktualne probleme i potrebe, dobrodošla je i usmjerava aktivnosti gradske uprave na njihovo brzo rješavanje, a sve kako bi se unaprijedila kvaliteta života djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom u Gradu Zagrebu. 
U tom smislu, vrata Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom uvijek su i širom otvorena našim građanima jer smo mi tu radi i za njih. Samo osluškivanjem potreba, predanim radom i ljubavlju za druge pomaknuti ćemo granice i učiniti i male i velike pomake, ali pomake tako značajne za one koji su najpotrebitiji.
Razgovarao: Damir Fatušić

 

 

Povezane vijesti