Osobe s invaliditetom su jako dobri radnici, cijene svoj posao jer su teško do njega došle, kazala je Marijana Senjak iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

U ponedjeljak, 28. siječnja, u prostoru Pravnog fakulteta održan je Okrugli stol na temu 'Samozapošljavanja osoba s invaliditetom', koji su organizirale studentice socijalnog rada.  Na Okruglom stolu sudjelovale su stručne osobe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, zamjenica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom te samozaposlena osoba.
- U sklopu kolegija Socijalni rad u organiziranju zajednice smo imali vježbe i na njima smo radili na zagovaračkoj kampanji orijentiranoj na samozapošljavanje osoba s invaliditetom i, kako smo dublje zagrebale, shvatile smo da postoji jako mala informiranost na tom području. U razgovoru sa samozaposlenim osobama s invaliditetom došli smo do toga da sve informacije dobivaju preko poznanstva i slično, a preko tijela za upućivanje zapravo nisu dobile potrebne informacije. Upravo zbog toga je organiziran ovaj okrugli stol, kontaktirali smo pravobraniteljicu za osobe s invaliditetom te službene osobe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. I nadamo se da će ovo biti jedan od koraka naprijed – kazale su organizatorice Josipa kovač, Tena Balunović, Martina Bošnjak, Nikolina Fiuri i Dora Širanović.
Istraživanje studentica govori da je u 2018. godini svega 13 osoba s invaliditetom iskoristilo potporu samozapošljavanja iz nadležnosti HZZ-a. Također postoji trend opadanja broja osoba koje se samozapošljavaju.
- Hrvatski  zavod za zapošljavanje se u svom radu oslanja na Zakon o tržištu rada, a valja spomenuti kako je Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji doživio izmjene, poboljšanje u pogledu kvotnog zapošljavanja i zamjenske kvote. To je dalo pozitivan rezultat. U HZZ-u djeluju i savjetnici za osobe s invaliditetom, oni su nam oslonac i kontinuirano se educiraju. Pratimo porast zapošljavanja osoba s invaliditetom u zadnjih deset godina zahvaljujući, između ostalog, kvotnom zapošljavanju. Velik porast u zapošljavanju je bio i neposredno nakon usvajanja novog Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom. Uskladili smo našu evidenciju s onom mirovinskog osiguranja, odnosno poslodavaca koji će koristiti kvotno zapošljavanje. U 2018. je bila zaposlena 3231 osoba s invaliditetom, ukupni njihov udio je 1,9 posto u udjelu svih nezaposlenih  osoba i on raste, dakle vidimo trend porasta zapošljavanja. Osobe s invaliditetom su jako dobri radnici, cijene svoj posao jer su teško do njega došle. Kada govorimo o samozapošljavanju, naši podaci pokazuju da se u 2018. godini samozaposlilo 28 osoba s invaliditetom - kazala je Marijana Senjak iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Odsjek profesionalne rehabilitacije.
- Svake godine imamo sve veći broj osoba koje se uključuju u Mjere aktivne politike zapošljavanja i samozapošljavanja. U 2018. godini je u tu svrhu utrošeno više od milijardu kuna. Trenutno provodimo desetak mjera. Za samozapošljavanje se dodjeljuju subvencije u iznosu do 55.000 kuna, odnosno do 70.000 kuna u slučaju da se ista kombinira sa stručnim osposobljavanjem za rad, za otvaranje obrta ili slobodne profesije, do dvije osobe 110.000 kuna, za udruživanje u trgovačka društva (do četiri osobe) do 220.000 kuna i za udruživanje u zadruge, za pet osoba do 275.000 kuna – navela je Ivana Mikek Kupres iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Odsjeka za provedbu i praćenje mjera, a detaljnije o mjerama možete doznati na mrežnoj stranici Mjere.hr.
- Često mi se javljaju mlade osobe s invaliditetom koje ne mogu naći posao, a o poduzetničkom kapacitetu osoba s invaliditetom priča se sporadično, stoga sam odlučila pokrenuti projekt 'Inkluzivno drugačija strana poduzetništva' koji financira Ministarstvo za demografiju i socijalnu politiku. Cilj mu je okupljanje mladih osoba s invaliditetom, bez obzira na stupanj obrazovanja, svi mogu imati jednake poduzetničke potencijale ako im netko pomogne da svoju ideju uobliče u poslovni plan. Nerijetko dugotrajno nezaposlene osobe ni ne znaju što je to poslovni plan, niti kako ga napisati. Ideja projekta je  da osobe na jednom mjestu dobe sve informacije. Osoba treba ostati poduzetnik godinama, a to se ne može postići jednom mjerom koja traje godinu dana. Ideja je osobe upoznati s različitim fondacijama, kampanjama iz kojih mogu povući novce. Svaki poduzetnik koji ima ideju dobio bi svog poslovnog anđela, koji bi ga nakon završetka mjere gurao u ozbiljnije poduzetničke vode. Prvo počinjem motivirati  osobe s invaliditetom da se uključe u radionice 'Od ideje do poduzetništva' jer će im pomoći da naprave realne poduzetničke pothvate. Nerijetko se osobe s invaliditetom zapošljavaju u poslovima koji ne odgovaraju stručnoj spremi, tako visoko obrazovana osoba radi, primjerice, u skladištu. Naša odgovornost je pomoći im da ostvare svoj puni potencijal – rekla je Maria Tomić Preiner iz Udruge Centar za razvoj vrijednosti.
- Konvencija o pravima osoba a invaliditetom i članak 27. posebnu pozornost posvećuje radu i zapošljavanju, prepoznaje važnost rada i samozapošljavanja i obvezuje države članice na pružanje podrške. Diskriminacije ima jako puno, pritužbe u naš Ured su svakodnevne. Pojedini poslodavci se otvoreno izjašnjavaju da su protiv zapošljavanja osoba s invaliditetom, mi to prijavimo inspekciji, ali sve svede na proceduru i jesu li zadovoljeni uvjeti natječaja. Što se tiče razumne prilagodbe, također dobivamo veliki broj pritužbi. Ljudi, posebno u malim sredinama, često prešute diskriminaciju jer se boje ili je možda ni ne prepoznaju. Osoba koja se samozapošljava može ostvariti subvenciju plaće, sufinanciranje obrazovanja, sufinanciranje stručne podrške, sufinanciranje razumne prilagodbe, poticaj za razvoj poslovnih procesa, naknadu u visini uplaćenog doprinosa za zdravstveno osiguranje. Sve se može naći na stranici ZOSI – rekla je Natalija Krajnović iz Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom.
- Deset godina sam samozaposlena, krenula sam kad nije bilo potpora i poticaja. Kad sam počela raditi kao poduzetnica bilo je komentara 'što nisi otvorila humanitarni telefon, mi bismo zvali, priznaj da je firma mamina i tatina', i slično. Bili osoba s invaliditetom ili ne, ako niste avanturističkog duha, nećete uspjeti. Apelirala bih na sve koji rade na birokratskim promjenama, maknite te papire jer nam oni otežavaju život i individualizirajte stvari. Biti poduzetnik nije jednostavno, biti osoba s invaliditetom nije jednostavno, ali sve ovisi kako gledate na stvari – kazala Albina Žnidar, samozaposlena osoba s invaliditetom.
Anita Blažinović

Objavljeno: 29.01.2019