VIŠNJA MAJSEC SOBOTA Liderstvo u doba korone trebalo bi biti istinska briga za zaposlenike i posao

Ovih dana sve češće se prisjećam riječi naše poznate profesorice upućenu studentima psihologije: 'U kriznim situacijama, kada mislite da vas je sve napustilo, uvijek vam ostaju zdrav razum i ljudskost.'

 

Naime, ma koliko bili iskusni i znalci u svom poslu, s posljedicama do kojih je dovela pandemija koronavirusa još se nitko od nas nije susreo. Način vođenja timova, bili to odjeli, službe, sektori ili cijele organizacije, izuzetno je odgovoran i složen posao u svim vremenima. Ali u ovo današnje krizno vrijeme to je dodatno višestruko potencirano i za svakog je pravog lidera test profesionalnog, ali jednako tako (ili možda još i više) ljudskog postupanja i odnosa prema zaposlenicima.   

To liderstvo u vremenima krize čini jedan od ključnih faktora (ne)uspjeha svakog tima. U ovim našim aktualnim vremenima više nego ikada istinski lideri vlastitim primjerom i u kontinuiranoj interakciji sa zaposlenicima pokazuju da imaju viziju i jasne smjernice što i kako raditi, te da ni u kom trenutku ne zaboravljaju pokazivati i iskazivati onu nezamjenjivu, duboko ljudsku dimenziju razumijevanja za probleme malog - velikog čovjeka.

Tijekom ožujka i početkom travnja, grupa hrvatskih psihologa napravila je mini istraživanje kako se pojedinci i njihove organizacije nose s trenutačnom krizom. Do sada prikupljeni podaci govore o aktualnom psihološkom imunitetu hrvatskih zaposlenika i organizacija:

- 55% zaposlenika često razmišlja o negativnim posljedicama izazvanih korona pandemijom;

- 63% srednjeg menadžmenta osjeća se preopterećeno;

- 64% srednjeg menadžmenta preuzima dodatnu inicijativu i radi više od očekivanog;

- 70% zaposlenika smatra da se njihovi menadžeri u ovoj situaciji pandemije ne posvećuju dovoljno svojim zaposlenicima kako bi ih aktivno motivirali na predan rad;

- 65% zaposlenika nema dovoljno znanja kako se nositi s ovom kriznom situacijom.

Uh, puno je ovdje posla za svakoga od nas, potrebe za ispravnim kriznim komuniciranjem sa zaposlenicima, ali jednako tako i sa onima koji vode manje, srednje ili veće timove i organizacije.

Ključne liderske osobine u krizi trebale bi biti:

- spremnost na promišljeno donošenje odluka sagledavanjem svih mogućnosti i prijetnji u okolini, kako bi se na njih moglo najbolje odgovoriti;

- otvorenost za razgovor sa zaposlenicima i u najtežim trenucima i o najtežim temama, kao i iskrenost u davanju informacija te izražavanje pozitivnog stava i podrške svakome od njih;

- biti u toku s njihovim trenutnim aktivnostima, koordinirano, zajednički pronalaziti rješenja za svakodnevne objektivne poteškoće, što vrlo pozitivno utječe na smanjene stresa te na održavanje, kao i povećanje njihove motivacije, kao i motivacije cijelog tima;

- sagledavati mogućnosti poslovanja nakon krize i već sada početi s pripremama za to razdoblje.

Pravi lideri u razdoblju krize pokazuje jednaki omjer odgovornosti, komunikativnosti i kreativnog pristupa rješavanju svih aspekata ove zahtjevne situacije. Kriza bi trebala biti dodatni motivirajući faktor da se uđe u borbu s izazovima. Samo aktivnim pristupom rješavanju svake krize, pa tako i ove, može se povećati imunitet kako zaposlenika tako i lidera osobno, a jednako tako i naših organizacija.

I, stoga, stvarajmo to 'novo normalno' već sada, zajedničkim snagama. Onaj zdravi razum i ljudskost s početka ove priče uvijek su nam dostupni.

Piše: Višnja Majsec Sobota

 

 

Povezane vijesti