ZAGREB Iduće godine kreće projekt terapijskog urbanog vrta za osobe s invaliditetom

Cilj terapijske vrtne oaze je omogućiti osobama s razvojnim ili stečenim poteškoćama vrtlarenje kao poticaj te veću uključenost osoba s invaliditetom u širu društvenu zajednicu

 

Paradajzi koji samo čekaju branje, kupusače svih boja, od standarno zelene do ljubičaste, mrkva i ostalo zdravo povrće ne postoje u Zagrebu samo u velikim trgovačkim centrima i na placu jer metropola ima čak 13 urbanih gradskih vrtova na ukupnoj površini od 23 hektara u kojima niču takve namirnice, piše Večernji.

Ove je godine u cilju bilo i otvaranje 14. gradskog vrta, ali zbog pandemije korone i potresa to je pomaknuto za iduću godinu, baš kao i projekt terapijskog urbanog vrta koji se planira na Borovju.

-Cilj je terapijske vrtne oaze omogućiti osobama s razvojnim ili stečenim poteškoćama vrtlarenje kao poticaj te veću uključenost osoba s invaliditetom, kao i svim socijalno osjetljivim skupinama građana u dječjoj i odrasloj dobi, u širu društvenu zajednicu. Ideja je došla kao nadogradnja na naše postojeće vrtove i pri razgovoru s njihovim korisnicima uvidjeli smo da ima sugrađana koji imaju poteškoća, ali bi voljeli 'štihati' i obrađivati zemlju. Tako je nastao i projekt uređenja terapijskog vrta - objasnio je pročelnik Ureda za poljoprivredu i šumarstvo Dejan Jaić.

Gradonačelnik Milan Bandić odmah je prihvatio ideju te se krenulo u izradu projektne dokumentacije i ishođenje svih drugih dokumenata.

-Takav posebno dizajnirani vrt pridonijeti će jačanju motoričkih, senzoričkih, kognitivnih i socijalnih potencijala za skladan život i zdravlje, odnosno omogućiti svakom ljudskom biću, bez obzira na ograničenja, da radi, stječe nova znanja i opušta se - rekao je Jaić.

Mala oaza sastojala bi se od multisenzorne zone parka koja bi uključivala terapijski labirint – gredice s biljem za spomenuti podražaj, odmorišta s pergolom, područja za igre kao i stazu oblutaka te multifunkcionalni travnjak.

-Naravno, kao i u drugim vrtovima bit će uređen i sanitarni čvor, a možemo se pohvaliti da će se saditi i stare autohtone sorte voća - objasnio je Jaić.

Planira se i pripadajuće mjesto za parkiranje, kao i terapijski centar. Dosad je izgrađen drenažni sustav za odvodnju površinskih voda te idejno rješenje. Čeka se novac koji kao i za 'obične' vrtove dolazi iz proračuna. Korisnici već postojećih parcela ne plaćaju ništa; sama je površina 'isfrezana', tj. pripremljena za sadnju, a na tih pedeset kvadrata koje posjeduju mogu proizvesti dosta povrća, što im olakšava i brigu za kućni budžet.

 

Autor: Anita Blažinović