VIŠNJA MAJSEC SOBOTA Volite li više koricu ili sredinu kruha?

U svakodnevnom se životu često susrećemo s nizom komunikacijskih zamki kojima ponekad jednostavno ne uspijevamo upravljati. Oko nas sve vrvi od različitih oblika socijalnih pritisaka koji su potencijalni izvori šumova u komunikaciji i posljedično konflikata

Kruh, ilustracija

 

Žena i muž žive već više od pet desetljeća u skladnom braku. Svako jutro doručkuju i uvijek imaju iste rituale. Žena reže kruh i mužu daje koricu, a sebi sredinu. Jedno jutro krene razmišljati: 'Zašto bih mu svako jutro davala koricu kad je korica nešto što ja najviše volim? Dosta sam se odricala tijekom svih ovih godina! Danas ću sebi ostaviti koricu, a njemu dati sredinu.'

Tako i učini. Muž je prvo pogleda iznenađeno, a potom mu se oči ispune ljubavlju. 'Draga, čitav život šutim i jedem koricu, premda puno više volim sredinu, jer vidim da je i ti voliš. Baš ti hvala što si se odrekla svoje sredine i dala je meni!'
Komuniciranje je sastavni dio naših života, svakodnevna pojava kojom se bavimo čak 75 posto našeg budnog vremena. Već od prvog plača komuniciramo s drugima, želeći da nas čuju i razumiju na pravi način.

U svakodnevnom se životu često susrećemo s nizom komunikacijskih zamki kojima ponekad jednostavno ne uspijevamo upravljati. Oko nas sve vrvi od različitih oblika socijalnih pritisaka koji su potencijalni izvori šumova u komunikaciji i posljedično konflikata. Često očekujemo da drugi prepoznaju naše neizrečene želje, potrebe i osjećaje. Ako se to ne dogodi, ljutimo se, započinjemo sukobe, nezadovoljni smo jer nas se ne razumije.

VJEŠTINA VOĐENJA DIJALOGA

Za primjer, promislite na trenutak:

Koliko ste se puta našli u situaciji da vam je bilo jako stalo da vas drugi ispravno razumiju, a ipak ste bili pogrešno shvaćeni?

Koliko puta ste izbjegavali izraziti svoje mišljenje kako biste spriječili za vas neugodne situacije i stvaranje dodatnih sukoba?

Vještina vođenja dijaloga osnovni je preduvjet uspješnog života i skladnih odnosa u obitelji, braku, na poslu, s prijateljima ... Na sreću, komunikacija je vještina koja se uči i razvija.

Odgovor na pitanje: 'Kako uspješno komunicirati svoje potrebe?', krije se u psihologijskom pojmu - asertivnost.

Predrag Zarevski, psiholog i profesor s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu asertivnost definira kao 'oblik ponašanja koji predstavlja borbu za svoja prava kao i izražavanje mišljenja na izravan način, te odbijanje nerazumnih zahtjeva, bez osjećaja straha i krivnje'. Biti asertivan znači na pristojan i odlučan način reći što mislite, osjećate i želite, bez očekivanja da će uvijek biti po vašem. Asertivnost uključuje i potrebu, i slobodu, i odgovornost, i motiviranost, a ne bježi niti od uravnotežene obojenosti emocijama.

ASERTIVNOST NAŠA NASUŠNA

Kad nešto želite ili trebate, tražite to jasno i otvoreno. Nećete uvijek dobiti sve što hoćete, ali je veća vjerojatnost da to dobijete ako tražite, nego kad čekate da se drugi sjete što vama treba. S druge strane, jedino tako ćete potaknuti i druge da iskreno izraze vlastita očekivanja. Tek tada je moguće ostvariti dobre, otvorene i tople odnose s drugima i – jesti koricu, a ne sredinu kruha.

Asertivnost nam neće garantirati pozitivan ishod, uvijek i svugdje, ali će nam pomoći da se osjećamo bolje, jer smo u pravo vrijeme i na pravom mjestu, na prihvatljiv način, rekli što mislimo i što želimo.

Volite li više koricu ili sredinu kruha?

 

Autorica: Višnja Majsec Sobota

 

Povezane vijesti