UDRUGA VIDA RIJEKA Žele svijet u kojem je svaki čovjek važan

Udruga za pomoć ovisnicima Vida Rijeka Započela je kao udruga podrške za roditelje ovisnika koji su se vraćali iz terapijskih zajednica po završetku rehabilitacijskih programa, ali vrlo brzo prerastaju u pružatelja usluga širokog spektra resocijalizacijskih usluga za ovisnike

 

Udruga za pomoć ovisnicima 'Vida' Rijeka djeluje s ciljem prevencije i suzbijanja ovisnosti, pružanja podrške ovisnicima i ovisnicama u svrhu rehabilitacije i socijalne reintegracije te pomoći obiteljima ugroženima ovisnošću i pratećim bolestima, invaliditetom, nasiljem i/ili poteškoćama nastalim zbog deficita mentalnog i psihičkog zdravlja.

Udruga za pomoć ovisnicima Vida Rijeka djeluje od 2006. godine. Započeli su kao udruga podrške za roditelje ovisnika koji su se vraćali iz terapijskih zajednica po završetku rehabilitacijskih programa, ali vrlo brzo prerastaju u pružatelja usluga širokog spektra resocijalizacijskih usluga za ovisnike, u početku uglavnom heroinske, a kasnije uslugama obuhvaćaju ovisnike svih tipova ovisnosti.

- Danas su naši korisnici osobe s problemom ovisnosti i njihove obitelji, primarne i one koje stvaraju, te šire građanstvo. Okosnica našeg djelovanja je resocijalizacija - pružamo pomoć u školovanju i zapošljavanju te rješavanju administrativno-pravnih poteškoća u svakodnevici; pružamo individualna i obiteljska psihološka savjetovanja, održavamo radionice i radno-okupacijske aktivnosti s ciljem povećanja zapošljivosti, pružamo zdravstvena savjetovanja i organiziramo radionice zaštite zdravlja s ciljem razvoja odgovornih zdravstvenih izbora, upućujemo na druge pružatelje usluga u sustavu skrbi o ovisnicima te na liječenja i u terapijske zajednice i drugo. Posebno smo ponosni na rad stambene zajednice za rehabilitirane ovisnike u Lokvama, u kojoj pružamo uslugu organiziranog stanovanja uz radnu okupaciju u stolarskoj radionici i poljoprivredi te psihosocijalnu podršku stručnog tima udruge - kazala je psihologinja iz udruge Ivona Mladina.

Također, provode preventivne aktivnosti i projekte, želeći upozoriti na probleme konzumacije psihoaktivnih sredstava i drugih povezanih rizičnih ponašanja kod mladih.

- Provodimo i horizontalni program rodno osjetljivih intervencija za žene s problemom ovisnosti prepoznajući zaseban problem skrbi za ovisnice u RH - manjak rehabilitacijskih i resocijalizacijskih programa za žene s problemom ovisnosti koji bi prepoznali i odgovorili na njihove specifične potrebe. Posljednjih nekoliko godina aktivno razvijamo program socijalnog poduzetništva kroz koji želimo stvoriti radne uvjete za skupine građana koji se teže zapošljavaju na konkurentnom tržištu rada, ali i zaštićeno mjesto radne rehabilitacije za osobe koje su duže radno pasivne ili su općenito slabije radno socijalizirane, a s ciljem povećanja njihove zapošljivosti - istaknula je Mladina.

Zapošljavanje i ostanak u zaposlenosti jedan je od najvećih izazova za osobu s problemom ovisnosti, a time i mogućnost da živi aktivan život u zajednici i život u dignitetu.

- Taj problem se produbljuje što više ovisnička populacija stari, a dugotrajan život u ovisnosti ostavlja sve značajnije psihofizičke i socijalne posljedice koje ih čine teže zapošljivima jer s takvim poteškoćama ne mogu u potpunosti odgovoriti na zahtjeve radnog mjesta i uvjete uobičajenih ugovora o radu. Ovdje poteškoća ne leži samo u pojedincu koji nema kapacitet za standardni radni odnos, nego i u zakonodavnom i političkom okviru koji i dalje ne prepoznaje mnoge skupine građana, među kojima i ovisnike, različitih psihosocijalnih uzroka poteškoća koji rezultiraju njihovom radnom pasivnosti te za koje možemo reći da posjeduju određeni psihosocijalni invaliditet. Na njihove potrebe treba odgovoriti prije svega kvalitetnijim mjerama za facilitaciju radne i socijalne rehabilitacije te, kad je moguće, i potpune reintegracije.

- Isto je povezano i s ostankom u apstinenciji ili stabilnom održavanju na supstitucijskoj terapiji za što je potrebna kontinuirana podrška posebno iz područja usluga resocijalizacije - kaže Ivana, a društvena stigma je i dalje prepreka koju kontinuirano treba svladavati aktivnostima koje su dvosmjerne - od ovisnika prema društvu te od društva prema osobi s problemom ovisnosti.

Pitali smo Ivonu bilježe li porast broja ovisnosti od kad traje pandemija i je li sada teže raditi s ovisnicima s obzirom na to da izolacija, panika, strah, neizvjesnost mogu biti okidači za pokleknuti.

- Još je teško reći je li sama ovisnost porasla od kad je započela pandemija, to ćemo znati kada se prikupe podaci nakon pandemije, međutim, prema stranim statistikama znamo da je porasla potražnja za uslugama pružatelja skrbi u području ovisnosti. Istovremeno, s obzirom na društvene restrikcije, te usluge pružatelji nisu u mogućnosti pružati u istom obimu i načinu tijekom trajanja pandemije kao ranije (primjerice, maksimizira se pružanje usluge preko telefona), što sasvim sigurno kompromitira kvalitetu samih usluga. Ono što se također primijetilo jest da se u vrijeme pandemije manje konzumiraju neke vrste droga koje se inače samostalno uzimaju, dok je porasla konzumacija alkohola i liječnički neordiniranih lijekova uz neku količinu tih droga. Zanimljivo je da je konzumacija kanabisa ostala ista tijekom pandemije - kaže Mladina.

Udruga Vida financira se javnim novcem, projektno.

- Naši glavni donatori dosad su bili resori zdravstva, socijale i pravosuđa te europski fondovi. Kontinuirano smo podržani od lokalne samouprave, međutim, ta sredstva su relativno mala u odnosu na druge izvore. Lokalna zajednica nas podržava, kako ova u Rijeci, tako i ona u Lokavama gdje se nalazi naša stambena zajednica, a to primjećujemo u zavidnom odazivu građana koji se uključuju u naše projekte i aktivnosti kao volonteri ili sudionici. Kao načelo, naša udruga uključuje građane u sve aktivnosti i projekte barem u dijelu istih - rekla je Ivona.

- Upravo smo početkom ove godine, tik prije proglašenja pandemije covida-19 donijeli strategiju za naredno trogodišnje djelovanje udruge, koje ćemo se svakako i dalje pridržavati koliko će biti moguće i adekvatno, prije svega opažat ćemo potrebe koje će se javljati kod naše korisničke skupine s obzirom na društvene i javnozdravstvene uvjete povezane s pandemijom i tražiti odgovore na njih. S obzirom da je naša korisnička skupina ne samo zdravstveno ranjiva, nego i socijalno, budno ćemo opažati što će se događati u socioekonomskom kontekstu države i kako će se to odraziti na najranjivije među kojima su i naši korisnici. Također, opažat ćemo trendove konzumacije psihoaktivnih tvari i drugih rizičnih ponašanja kod mladih jer ova situacija i njih svrstava u ranjive te stvara uvjete za razvoj nekih novih ovisnosti poput onih ponašajnih - o kockanju, igranju računalnih igara ili o društvenim mrežama - zaključila je psihologinja Ivona Mladina.

 

Autorica: Anita Blažinović

 

Povezane vijesti