CENTAR OZALJ Podrška je uvijek ono prijeko potrebno, a ne određivanje na koji će način netko živjeti

Povjerenje u stručnjaka i stvaranje suradničkog odnosa osoba - stručnjak je jako važno za život svake osobe s invaliditetom. Obiteljima bih poručila da je najvažnije da njihovo dijete odrasta sretno, poručila je Dijana Borović-Galović

Korisnici obavljaju radne aktivnosti na poljoprivredi.

 

Centar za pružanje usluga u zajednici Ozalj osnovan je 1978. godine kao Centar za rehabilitaciju 'Ozalj' na dvije lokacije, u Jaškovu i Zorkovcu. U Zorkovcu su bila smještena djeca i mladež od devet do 21 godine, a u Jaškovu mladež od 21 do 28 godina. U Centru su djeca i mladež s teškoćama trebali biti osposobljeni za zanimanja na poljoprivredi i domaćinstvu. Centar je primao korisnike s područja cijele tadašnje  države. Nažalost, nakon što su djecu smjestili u ustanovu zbog udaljenosti, socijalnog statusa i drugih prepreka djeca se nikada više nisu vračala u svoje obitelji. Uskoro je ustanova imala sve više korisnika starije životne dobi i gubila se osnovna funkcija i misija i vizija ustanove. Ipak, zadržali su radnu okupaciju na poljoprivredi i korisnici su uvijek prema svojim mogućnostima nešto radili i privređivali.

Stručni radnici nisu bili zadovoljni onim što se pružalo osobama s invaliditetom i krenuli su u edukaciju stručnjaka, stvaranje novih programa i nove vizije i misije ustanove. Nadležno Ministarstvo uvijek im je bilo poticaj i pomagalo je u preustroju ustanove.

- Odmah smo shvatili da proces deinstitucionalizacije ne može ići bez prevencije institucionalizacije. Naši rehabilitatori, logopedi, psiholozi i socijalni radnici krenuli su na edukacije jer u našem zanimanju bez cjeloživotnog učenja nema niti napretka. Spojili smo se s udrugama na području naše županije i osluškivali smo koje usluge obiteljima i djeci s teškoćama nedostaju. Usluga rane intervencije, psihosocijalne podrške, integracija u vrtiće i škole bile su nam prioritet. Naša županija je jako razvedena i odmah smo odlučili da smo mi ti koji trebaju doći do obitelji i djeteta i pružiti im uslugu tamo gdje njima odgovora. Neke obitelji trebaju uslugu u svom domu, neke žele dolaziti u naš prostor na terapije, a mi smo sve podredili potrebama obitelji i djeteta. Naši korisnici su djeca kojima je potrebna rana intervencija i često su to djeca s teškoćama koja još nemaju dijagnoze. Nakon rane intervencije koja se pruža do sedme godine djetetova života, pružamo uslugu psihosocijalne podrške. Korisnici naših usluga su djeca s intelektualnim teškoćama, ali i djeca s dijagnozom iz spektra autizma. Uz psihosocijalnu podršku pružamo uslugu integracije u vrtić, osnovnu i srednju školu jer je ona povezana s funkcioniranjem djeteta u njegovoj socijalnoj sredini i pomaže i osoblju škole da se nosi s problemima. Tranzicijska podrška je podrška za koju smo uočili da je jako važna za život djeteta s teškoćom i osobe s invaliditetom i educirali smo naše stručne radnike za pružanje takve podrške - kazala nam je ravnateljica Centra za pružanje usluga u zajednici Ozalj Dijana Borović-Galović.

Nakon što su dijete osposobili, cilj je zadržati radne sposobnosti mlade osobe što dulje. Korisnici su osobe s intelektualnim teškoćama koje žive u organiziranom stanovanju uz potrebnu podršku asistenta.

Prizor iz plastenika.- Svaki korisnik ima podršku prema svojim mogućnostima. Naše asistentice, zastupnici i radni asistenti educirani su za svoj posao. Europskim projektima financiramo rad 27 asistentica. U Jaškovu EU Projektom stvaramo osnovu za radne aktivnosti na poljoprivredi. Uzgoj povrća i voća, svinjogojstvo, prerada voća i povrća (sušenje, izrada soka i krema). Projektima smo i stekli vlasništvo kuća i stanova da kasnije budemo što jeftiniji proračunu. Zapošljavanje na otvorenom tržištu rada nam je bilo u funkciji prije pandemije koja je usporila aktivnosti na socijalnom planu.

Što se tiče korone, naših 82 korisnika živi u 20 stanova i kuća pa je bila smanjena mogućnost veće zaraze koronom. Ipak, imali smo bolesnih korisnika koje su njegovale naše njegovateljice i medicinske sestre.

Organizirali smo dolazak korisnika na Jaškovo na radnu okupaciju (pojedinačni stanovi) kako bi korisnici boravili na zraku i bili radni aktivni. Svi naši korisnici su cijepljeni i nadamo se da nećemo imati težih bolesnika.

Uvijek smo nastojali ne biti preveliki teret državnom proračunu, a na zemlji koja se nalazi u Jaškovu sadimo povrće, a uzgajamo i svinje za vlastite potrebe. Povrće, voće i meso koristimo u prehrani i time smanjujemo troškove.

U procesu deinstitucionalizacije znali smo da trebamo pomoć EU fondova kako bi zaposlili i educirali asistentice, rehabilitatore i logopeda. Provodimo sada već drugi EU Projekt socijalnog fonda i provodimo infrastrukturni projekt kojim stvaramo materijalnu bazu za provođenje naši usluga.

Naše Ministarstvo nam je uvijek pomagalo u svim našim aktivnostima i financijski nas pratilo - pojasnila je Dijana.

- Kroz sve ove godine rada shvatila sam da je podrška ta koja je svima potrebna, a naročito obiteljima s djecom s teškoćama i osobama s invaliditetom. Podrška, a ne određivanje na koji način će netko živjeti. Ostavljanje bilo kojeg čovjeka bez izbora o odlučivanju o svim sferama njegovog života nije dobro.

Povjerenje u stručnjaka i stvaranje suradničkog odnosa osoba - stručnjak je jako važno za život svake osobe s invaliditetom. Obiteljima bih poručila da je najvažnije da njihovo dijete odrasta sretno jer mi smo ti koji se moramo prilagoditi njihovim teškoćama i prihvatiti ih - poručila je Dijana Borović-Galović.

 

Anita Blažinović

 

Povezane vijesti