INTERVJU, DANIJELA DOLENEC Za dvije godine univerzalna dostupnost vrtića u Zagrebu

Ovog ljeta, oko 1300 djece koja su ispunjavala uvjete za upis, ostalo je neupisano u gradske vrtiće. To nam je prvi cilj, da podignemo ove kapacitete vrlo brzo unutar godine dana i na taj način odgovorimo na povećanu potražnju. Ona će dijelom biti povećana i zbog djece koja će izaći iz mjere roditelj odgojitelj, kaže uz ostalo zamjenica zafrebačkog gtadonačelnika

Danijela Dolenec

 

Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Danijela Dolenec najavila je da bi se do kraja 2024.u Zagrebu trebala u najvećoj mjeri ostvariti univerzalna dostupnost gradskih vrtića, za što će se iz gradskog proračuna uložiti 300 milijuna kuna. 

Radi se o projektima koje je Zagreb prijavio na natječaj sufinanciranja iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), a u kojima će se u iduće dvije godine osigurati oko 1400 novih vrtićkih mjesta u gradskim vrtićima.

Dolenec se u intervjuu Hini osvrnula i na druga infrastrukturna ulaganja koja se očekuju sljedeće godine.

Poručila je da je grad stabilizirao financije, ali i da ostvarenje nekih od ključnih predizbornih obećanja - poput zatvaranja Jakuševca, čemu je preduvjet izgradnja sortirnice i kompostane i drugih postrojenja, ovisi o državi, koja kroz raspisivanje natječaje iz NPOO-a odlučuje o visini njihovih sufinanciranja. 

Grad Zagreb, uz sufinanciranje sredstvima iz NPOO-a, ide u 16 projekata izgradnje, dogradnje i rekonstrukcije gradskih vrtića. Što to, u dugogodišnjim uvjetima kritičnog nedostatka mjesta u gradskim vrtićima, znači za roditelje?

- Jedan od ciljeva našeg mandata je omogućiti univerzalni pristup predškolskom obrazovanju za svu djecu u gradu Zagrebu zbog niza pozitivnih efekata koji on ima na samu djecu. To je jedna od glavnih poluga koje, kao grad u čijoj je ingerenciji predškolski odgoj, imamo da poboljšamo život građana jer je poznato da bolje obrazovanje osigurava bolje ishode kasnije u životu.

Na natječaj iz NPOO-a originalno smo prijavili 21 projekt, a odobreno ih je 16, kao i sufinanciranje u manjem dijelu, od 25 posto, ili oko 100 milijuna kuna. To je manje od očekivanog. Za realizaciju 16 projekata potrebno je oko 400 milijuna kuna. To znači da oko 300 milijuna kuna iz gradskog proračuna u sljedeće dvije godine mora ići u izgradnju vrtića. Značajan dio izgradit će se u 2023., dok će manji dio ostati za 2024. godinu. Time ćemo ispuniti u najvećoj mjeri cilj univerzalnog pristupa predškolskom odgoju. 

Ovog ljeta, oko 1300 djece koja su ispunjavala uvjete za upis, ostalo je neupisano u gradske vrtiće. To nam je prvi cilj, da podignemo ove kapacitete vrlo brzo unutar godine dana i na taj način odgovorimo na povećanu potražnju. Ona će dijelom biti povećana i zbog djece koja će izaći iz mjere roditelj odgojitelj. Važno je napomenuti da smo već ove godine uspjeli povećati kapacitete za 40 vrtićkih skupina u odnosu na prošlu godinu. 

U tijeku je planiranje proračuna za 2023., odakle ćete preusmjeriti novac za vrtiće? I koja se još ulaganja mogu očekivati sljedeće godine?

- Proračun će biti prezentiran sljedeći tjedan. Povećavaju se naša ulaganja u kapitalnu infrastrukturu društvene namjene. To uključuje vrtiće, ali i škole i njihovu obnovu, koja se velikim dijelom ostvarila ove godine, ali jedan dio škola trebamo završiti sljedeće godine. Kako pronaći sredstva? Preusmjerili smo ih iz drugih stavki. Vrtići su akutni problem koji ne može čekati. Jedan dio sredstava oslobodit će se iz onih za roditelje odgojitelje. Ove godine na tu mjeru smo potrošili 520 milijuna, već sljedeće godine plan je 360 milijuna, a u 2024. bi, ako sve bude po planu, za nju izdvajali između 70 i 80 milijuna kuna. 

Likvidnost Grada ali i Zagrebačkog holdinga spašena je ove godine kreditima. Kako je mislite osigurati u proračunu sljedeće godine? 

- Kad smo preuzeli upravljanje gradom prošle godine, grad i gradska poduzeća bila su bez sredstava za isplatu plaća. Stoga smo radi osiguranja likvidnosti u srpnju 2021. podigli kratkoročni kredit koji je već vraćen, u srpnju ove godine. Podržala nas je i Europska banka za obnovu i razvoj, radi smanjenja naslijeđenih dugova prema vlastitim poduzećima. Taj kredit planiramo vratiti početkom sljedeće godine. U 2023. nećemo više dizati kratkoročni kredit, nećemo se služiti tim instrumentom, jer smo uspjeli stabilizirati financije. Proračun za 2023. već je puno više okrenut razvoju što će se vidjeti u društvenoj infrastrukturi. 

Što se tiče Holdinga, oporba u zadnje vrijeme upire prstom na kredit od 240 milijuna eura, i predviđaju negativne scenarije zbog rasta kamata, ukazuju da je kredit nepovoljan. Što u slučaju drastičnog rasta kamata, je li Holding na to spreman?

- Ovdje se prije svega radi o refinanciranju naslijeđenih dugova, odnosno o produženju otplate kredita koji je podignut i potrošen prije više godina. Tu nije bilo alternative. Holding je bio toliko zadužen da nije mogao vraćati ogromne nagomilane dugove. Mislim da je pregovarački tim napravio dobar posao, i postigao dobre uvjete u datoj situaciji. Ti uvjeti omogućavaju Holdingu da vraća dugove, redovno posluje, ima bolju likvidnost, te može investirati u poboljšanje usluga za građane. 

U kojoj je fazi utvrđivanje viškova u Zagrebačkom holdingu?

- Zbrinjavanje u ZGH d.o.o. je završeno, broj zaposlenika u administraciji smanjen je za 466. Na razini ZGH grupe, što uključuje povezana poduzeća, do sada je smanjen broj zaposlenih u administraciji za preko 640 radnika, čemu treba dodati i 60 agencijskih radnika koji su radili u administraciji. Time je ukupan broj radnika u administraciji smanjen za preko 700 na razini grupe, što je i bila ciljana brojka. Tako da možemo reći da je cilj već ostvaren.

Važno je razumjeti da je posljedica loše kadrovske politike prošle uprave bio višak radnika u administraciji, a manjak radnika na operativnim zanimanjima. Otvoreni su natječaji za komunalne radnike u Čistoći, kao i natječaji za asfaltere, cestare i druge poslove iz osnovne djelatnosti Zagrebačkih cesta. Pozivam sve zainteresirane da se na njih jave.

Novi model odvoza otpada zaživio je uglavnom samo u centru grada, to ste i vi priznali kao gradska uprava. Što je s ostalim dijelovima - višestambenim zgradama izvan centra, kako ćete ga unaprijediti? Je li moguće da će taj model funkcionirati otprilike kao i vožnja ZET-ovim tramvajima i autobusima, da će se neki ipak moći prošvercati?

- Implementacija novog modela odvajanja otpada jedna je od ključnih politika koje ćemo provesti u ovom mandatu. Ona je specifična jer se dotiče apsolutnog svakog stanovnika Zagreba.

Prvi koraci pokazuju veliku suradnju s građanima, ljudi su počeli više odvajati. Imamo manje miješanog otpada (27 posto manje u listopadu u odnosu na isti mjesec prošle godine, op.a.), i više reciklanata. Centar grada kao i obiteljske kuće u svim dijelovima grada već sada funkcioniraju jako dobro. Izazov su višestambene zgrade, no i tu postoje pomaci. Veliki broj sugrađana vratio je spremnike u smetlarnike. Situacija s boksevima je malo kompliciranija i tu smo vezani uz dinamiku kojom suvlasnici ugrađuju bokseve, no vjerujem da ćemo i tu uskoro vidjeti značajnije iskorake.

Svi se ovi procesi odvijaju paralelno, ne mogu svi savršeno profunkcionirati preko noći, no zadovoljni smo, prije svega činjenicom da su građani model jako dobro prihvatili.

Imate li u ijednom infrastrukturnom projektu - kompostani, sortirnici, Centru za gospodarenje otpadom, konkretan datum kada planirate njegovu realizaciju?

- Provedba novog modela prikupljanja otpada pomoći će nam da se čim je moguće prije približimo našem cilju, a to je zatvaranje Jakuševca. Prije toga moramo još unaprijediti infrastrukturu, prije svega izgradnjom kompostane i sortirnice.  

I kompostana i sortirnica su gotovi projekti i sutra se mogu raspisati javne nabave za izvođače. No ne možemo ući u njih s potpunim rizikom za proračun. Želimo imati neku izvjesnost sufinanciranja iz EU fondova. Investicija u kompostanu je takva da je možemo podnijeti i uz EU sufinanciranje od oko 50 posto, i tu smo u završnim pregovorima. No, što se tiče sortirnice, ona je projektirana na vrijednost od oko 400 milijuna kuna, i nužno je značajno sufinanciranje iz europskih ili nacionalnih izvora da bi projekt mogao biti realiziran.

Želite reći da projekt sortirnice zapravo čeka okvir sufinanciranja s državom?

- Da. Prema sada poznatim informacijama, iznos sufinanciranja je prenizak (do 100 milijuna kuna, op. a) da bismo danas krenuli s time. No, s druge strane, država ne može ostvariti nacionalne ciljeve gospodarenja otpadom ukoliko Grad Zagreb ne sudjeluje u njima. To je naš argument gdje Vlada i Grad Zagreb imaju zajednički interes. EU sredstva su jedinstvena prilika da ostvarimo pomake i u indikatorima što se tiče gospodarenja otpadom. A bez Zagreba se ti ciljevi neće ostvariti.

Razgovarala: Dubravka Grubišić

 

Povezane vijesti