HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO: Novi prijedlog Zakona o knjižnicama štetan za razvoj društva

Budući da struka nije bila uključena u oblikovanje konačnog prijedloga Zakona, tijekom e-Savjetovanja istaknula je gotovo dvije tisuće šesto primjedbi. Većina tih primjedbi je odbijena

 

Umjesto osuvremenjivanja postojećeg Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, Ministarstvo kulture pripremilo je novi Zakon kojem se protivi cijela hrvatska knjižničarska zajednica, uključujući i Hrvatsko knjižničarsko društvo. Budući da struka nije bila uključena u oblikovanje konačnog prijedloga Zakona, tijekom e-Savjetovanja istaknula je gotovo dvije tisuće šesto primjedbi. Većina tih primjedbi je odbijena bez valjanog pravnog obrazloženja. Prijedlog Zakona je trenutačno u saborskoj proceduri, a knjižničari strahuju od mogućnosti da bude izglasan. Knjižničarstvo danas ima velik utjecaj na obrazovanje i kulturu građana – od djece do umirovljenika, a donošenje novog Zakona o knjižnicama štetno je za razvoj društva. Među ostalim, prijedlog Zakona predviđa osnivanje privatnih knjižnica. Svrha toga je nejasna i otvara prostor špekulacijama, jer je knjižničarstvo neprofitna djelatnost.

U prijedlogu Zakona neodgovarajuće se barata i stručnim rječnikom, pa se nasuprot privatnih stavljaju "javne" knjižnice, što je loš prijevod za "public", tj. "narodne" knjižnice.

Upitnik se stavlja nad budućnost knjižnica u školskim i visokoškolskim ustanovama. One sada čine čak 80 posto knjižnica, a ako se prihvati ovaj prijedlog Zakona, osnivači novih škola i visokoškolskih ustanova moći će zaobići obvezu osnivanja knjižnica u vlastitu sastavu.

Novi prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti velik je udarac i na dosegnute standarde struke. Ravnatelji i voditelji knjižnica u budućnosti ne bi trebali biti knjižničarske struke, a iz teksta Zakona izbačeni su i stručni nazivi, pa je nejasno hoće li i na koji način u knjižnicama raditi stručni djelatnici. Sigurno je da će u knjižnicama raditi sve manje knjižničara.

- Prijedlozi zakonskog smanjivanja već dosegnutih standarda i uvjeta za stručno obavljanje knjižnične djelatnosti, ustroj i rukovođenje knjižnicama sa sobom nose i sumnje da bi se time zapravo u velikoj mjeri "legalizirali" različiti slučajevi sumnjivih zapošljavanja na rukovodećim i drugim mjestima u knjižnicama koji su već izazvali javnu pozornost. Brisanje stručnih knjižničarskih zvanja iz Zakona omogućuje da taj posao obavljaju nestručni djelatnici. Posao knjižničara nije samo donijeti knjigu s police! Taj posao obuhvaća obradu knjižnične građe, upravljanje informacijama i informacijskim izvorima, savjetovanje korisnika knjižnice te održavanje edukativnih programa - kazala je dr. sc. Dunja Holcer, predsjednica Hrvatskog knjižničarskog društva.

Kako bi se zaustavilo usvajanje predloženog Zakona o knjižnicama, Hrvatsko knjižničarsko društvo uputilo je dopise Odboru za zakonodavstvo, Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora te svim saborskim zastupnicima.

Božica Ravlić