Na Sunčanoj strani Prisavlja svečano otvoren 9. Festival svjetske književnosti

Slovenski kantautor i pisac Zoran Predin, španjolski književnik Manuel Vilas i srpski pisac Dragan Velikić otvorili su u nedjelju na pozornici Sunčane strane Prisavlja Hrvatske radiotelevizije 9. Festival svjetske književnosti koji do 11. rujna donosi gostovanja 50-ak autora

Prizor s otvorenja.

 

Nakon prošlogodišnjeg pandemijskog osmog izdanja u kojemu je velik broj autora sudjelovao online, ove godine, kako je u uvodnom obraćanju rekla urednica i novinarka Karolina Lisak Vidović, festival koji organizira nakladnik Fraktura ugostit će u Zagrebu u 30-ak događanja autore iz 15 zemalja i s tri kontinenta, od kojih će gotovo svi sudjelovati uživo.

Fokus je devetog festivalskog izdanja na slovenskoj književnosti, a nakon svečanog otvorenja na livadi pokraj zgrade HRT-a, programi će se do subote, 11. rujna, svakodnevno odvijati u Hrvatskom glazbenom zavodu (HGZ) i Knjižari Fraktura, a za dio njih bit će osiguran online live-prijenos, dok će se Književne matineje prenositi na HRT-ovu Trećem programu.

Manuel Vilas: U iskustvu života uvijek postoji ljepota

Prvi gost prve festivalske večeri bio je istaknuti španjolski pisac Manuel Vilas, autor hvaljene knjige ‘Ordesa’ (2018.) koja je, s četrnaest izdanja u manje od godinu dana te više od 100 tisuća primjeraka prodanih samo u Španjolskoj, postala svojevrsni književni fenomen. Brojne španjolske novine, primjerice El País i La Vanguardia, proglasile su ‘Ordesu’ romanom godine, knjiga je Vilasu donijela međunarodnu slavu, prevedena je na niz jezika, te je nagrađena prestižnom francuskom nagradom Prix Femina Etranger. Nedavno je objavljena i na hrvatskome, u izdanju Frakture i prijevodu Ele Varošanec Krsnik.

Vilas je kazao kako je ta knjiga nastala kao reakcija na smrt njegove majke, čime je potpuno dokinuta obitelj u kojoj je imao ulogu sina, što je u njemu otvorilo snažnu književnu potrebu da napiše knjigu koja će činiti povijest njegove obitelji. Uspjeh knjige nije očekivao a smatra kako su mu ga na neki način poklonili njegovi otac i majka, ‘s mjesta gdje se sada nalaze’.

- Volim pridavati auru čarolije odnosu s osobama koje više nisu među nama, jer ta veza još uvijek postoji, mrtvi koji su te voljeli na neki način kao da ti još uvijek govore, i to je jedan razgovor prepun i nježnosti i ljepote. Ja ih zovem dobrim duhom sjećanja - pojasnio je Vilas. Svojom knjigom želio je reći cijelu istinu o sebi, otvoreno govoreći o razvodu koji je upravo proživljavao, problemima s alkoholom, teškom donosu sa sinovima.

- Da, u toj knjizi je zaista sve. No, da nisam postao pisac, ja bih živio sa svojom istinom na neki način u tišini, ali budući da jesam, osjećao sam moralnu obavezu ispisati je - pojasnio je Vilas, koji vjeruje da ‘u iskustvu života uvijek postoji ljepota’.

- To je ono što želim reći u tom romanu, da bez obzira na sve neuspjehe i nesreće, usprkos svemu, ipak ima dobrote i ima ljepote. To je poruka, svjetlost te moje knjige, jer ona nosi poruku nade i svjetla - poručio je. Vilas će o knjizi opširnije govoriti u razgovoru s Romanom Simićem u HGZ-u, u ponedjeljak 6. rujna (21 sat).

Dragan Velikić i Zoran Predin o dražima pisanja

Gostovanje uživo na Sunčanoj strani Prisavlja u programu inicijalnog dana Festivala imali su i srpski pisac Dragan Velikić te slovenski kantautor i književnik Zoran Predin.

Jedan od najistaknutijih pisaca ovih prostora, Velikić je upućen na 'mjesto maloga čovjeka u velikoj povijesti'. Govoreći o svojoj fascinaciji prošlošću, Velikić je otkrio kako bi, da nije postao piscem - bio povjesničar, jer ga je oduvijek privlačio ’hod kroz vrijeme, i to ne samo u smislu povijesti, već svakodnevnice’.

- Uvijek se pitam kako je izgledao neki običan dan nekog običnog čovjeka u 11. stojeću. I on je imao neke rituale, neku svakodnevicu; to nije bio espresso, ali nešto je bilo. To me najviše fascinira. U svojem pisanju pokušavam oživjeti takve svakodnevice - pojasnio je.

U povodu njegovu gostovanju na 9. FSK-u je reizdanje romana ‘Astragan’, i to na 30. obljetnicu prvoga izdanja 1991. u tada prestižnoj biblioteci Hit zagrebačkog Znanja. Knjigu je objavio nakladnik MeandarMedia, a Velikić je rekao kako mu je iznimno drago što je opstala, te što će s reizdanjem dobiti priliku obraćati se nekoj novoj čitalačkoj publici. Autor će o toj i svojim drugim knjigama na festivalu govoriti u utorak, 7. rujna, na tribini ‘Razotkrivanje’ u HGZ-u koju će voditi Vlaho Bogišić.

‘Glazbenik i pisac, roker i šansonjer, romantičar i cinik’, Zoran Predin je jedan od najomiljenijih slovenskih kantautora, autor dviju zbirki priča i jednoga romana, ‘Mongolske pjege’, nedavno objavljenog na hrvatskom u izdanju Frakture i prijevodu Jagne Pogačnik.

Govoreći o svojoj karijeri pisca i kantautora, Predin je rekao kako se sada već usuđuje nadati sretnoj simbiozi te dvojice u sebi, nakon što je kantautor dugo na pisca gledao s podsmjehom.

- No, pisac je stisnuo zube i izdržao, a nakon što je već napisao polovicu svojeg drugog romana, pisac polako postaje sve veći pa sad i kantautor na njega gleda malo ljepše - pojasnio je Predin. Ističe kako ga kod pisanja proze najviše privlači to što mu ona daje slobodu.

- Za razliku od teksta za pjesmu, pisanje literature daje ti na raspolaganje sve riječi ovoga svijeta. Ta sloboda posljednjih me godina draži, i to me i dovelo večeras za ovaj stol s vama - rekao je Predin. Predina će festivalski središnji program tribina ‘Razotkrivanje’ ugostiti u ponedjeljak u HGZ-u gdje će razgovor s autorom voditi Boris Dežulović (19 sati).

U sklopu otvorenja 9. FSK-a prikazan je i ulomak iz monodrame posvećene Simone de Beauvoir u izvedbi Alme Prica i Matije Dedića te režiji Snježane Banović, koja će u povodu 35 godina od njezine smrti festivalsku premijeru imati u utorak 7. rujna u Hrvatskom glazbenom zavodu.

U ponedjeljak program otvara razgovor Dragana Velikića u Knjižari Fraktura s glavnim urednikom 24sata Goranom Gavranovićem i novinarom Borisom Rašetom o suočavanju s prošlošću kroz književnost (12 sati). U 18 sati na istome mjestu kritičarka i prevoditeljica Jagna Pogačnik vodit će Dvostruki portret sa srpskim piscem i urednikom Danilom Lučićem te slovenskim dobitnikom nagrade EU za književnost Jasminom B. Frelihom, a u 20 sati, Korana Serdarević moderirat će razgovor dvaju snažnih ženskih glasova makedonske književnosti, Lidije Dimkovske i Rumene Bužarovske.

 

Hina