LJUBLJANA Izložba svjetski glasovitog Mirka Ilića o dizajnerskoj povijesti svijeta

Ilićevi radovi, objavljivani u novinama i časopisima, evociraju neke od najvažnijih događaja u tom razdoblju, ali daju i brojne refleksije o drugim, ranijim zbivanjima, pojavama i idejama koje su bile relevantne za tadašnji, ali i današnji trenutak

Mirko Ilić, izložba

 

Izložba 'Mirko Ilić: Iz povijesti ljudske gluposti - dizajnerska povijest svijeta' otvorena je u srijedu u izložbenom prostoru Povijesnog atrija Gradske vijećnice u Ljubljani.

Riječ je o putujućoj izložbi Hrvatskog dizajnerskog društva koja je premijerno prikazana u rujnu u zagrebačkoj HDD galeriji, s radovima od početka Ilićeve karijere, od sedamdesetih godina prošlog stoljeća do danas. Ljubljansko gostovanje suorganiziraju Hrvatsko dizajnersko društvo i Zaklada Brumen u suradnji s Galerijom Kresija i Gradom Ljubljanom.

'Iz povijesti ljudske gluposti - Dizajnerska povijest svijeta' u kustoskoj koncepciji Marka Goluba oslanja se na komunikacijsku snagu dizajna i ilustracija Mirka Ilića, njihovu sposobnost da na vizualan način artikuliraju problematiku nekih od najkompleksnijih društvenih i političkih tema našeg i prošlih vremena, ističe se u najavi.

Po Golubovim riječima, koncept izložbe oslanja se na komunikacijsku snagu dizajna i ilustracija Mirka Ilića, njihovu sposobnost da na vizualan način artikuliraju problematiku nekih od najkompleksnijih društvenih i političkih tema našeg i prošlih vremena.

- Kao dizajner, art direktor, i ilustrator za brojne novine i magazine - Polet, Start, Danas, Panorama, Time, New York Times, Wall Street Journal i druge - Ilić je ostavio snažne vizualne komentare na aktualna društvena i politička zbivanja u vremenskom rasponu od početka svoje karijere u drugoj polovici 1970-ih sve do danas - podsjetio je u predgovoru izložbe.

Ilićevi radovi, objavljivani u novinama i časopisima, evociraju neke od najvažnijih događaja u tom razdoblju, ali daju i brojne refleksije o drugim, ranijim zbivanjima, pojavama i idejama koje su bile relevantne za tadašnji, ali i današnji trenutak.

Golub kaže kako je ova izložba u osnovi remiks odabranih fragmenata Ilićeva rada kao dizajnera, ilustratora i strip autora, u većini najvažnijih područja njegova autorskog djelovanja koji se prožimaju u nekoliko međusobno isprepletenih narativnih linija, pripovijest o jednom vremenskom razdoblju, pripovijest o bitnim trenucima jedne dizajnerske karijere te osvrti na same radove, kontekste u kojima su nastali i njihove kompleksne reference.

Mirko Ilić (Bijeljina, 1956.) završio je Školu primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, gdje od sredine 70-ih do sredine 80-ih objavljuje stripove i ilustracije te dizajnira za širok raspon klijenata, a 1986. dolazi u SAD gdje radi za mnoge od najvažnijih američkih i svjetskih magazina i novina. Time Magazine ga 1991. imenuje art direktorom zaduženim za svoja međunarodna izdanja, a 1992. postaje art direktor Op-Ed stranica New York Timesa.

Godine 1995. osniva Mirko Ilić Corp, studio za grafički dizajn i 3-D računalnu grafiku i filmske špice, koji radi dizajn za naručitelje u rasponu od neprofitnih organizacija do luksuznih ugostiteljskih tvrtki.

Sa Stevenom Hellerom suautor je deset knjiga, dok je Miltonom Glaserom objavio knjigu 'The Design of Dissent'. Radovi tog nagrađivanog autora zastupljeni su u zbirkama prestižnih institucija kao što su Smithsonian Museum, SFMOMA u San Franciscu, a MoMA u New Yorku u svojoj kolekciji ima 38 njegovih dizajnerskih djela.

Predavao je na Cooper Unionu i na School of Visual Arts u New Yorku, te diljem svijeta. Organizira i kurira izložbe, od kojih je najpoznatija Tolerance Poster Show, koja je od 2017. postavljena 115 puta u više od 30 zemalja.

Sat vremena prije otvorenja ljubljanske izložbe, na Kongresnom trgu bit će otvorena i putujuća izložba plakata 'Tolerancija', a obje se održavaju u sklopu programa 10. bijenala slovenskog oblikovanja Brumen.

Izložba je dosad gostovala u Puli, Sisku, Bihaću, Splitu, i Osijeku, a do kraja 2022. godine obići će još niz drugih gradova u Hrvatskoj i regiji. U Ljubljani se može razgledati do 7. travnja.

Izložba je financirana sredstvima Ministarstva kulture i medija RH, Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba, Zaklade Kultura nova i Grada Ljubljane.

 

Hina

 

Povezane vijesti