FESTIVAL SVJETSKE KNJIŽEVNOSTI Ruski književnik Sergej Lebedev o zločinima prošlosti i sadašnjosti

Festival svjetske književnosti nakladnika Frakture ugostio je u četvrtak u Zagrebu ruskog književnika Sergeja Lebedeva, koji je u razgovoru s Miljenkom Jergovićem govorio o svojoj književnosti zbog koje je bio primoran napustiti Rusiju i utočište potražiti u Njemačkoj

Miljenko Jergović i Sergej Lebedev.

 

Pjesnik, romanopisac i istraživački novinar, Lebedev se u svojim djelima bavi ruskom prošlošću, posebno staljinističkom erom i njezinim posljedicama po suvremenu Rusiju.

- Na hrvatski su dosad prevedena dva njegova romana, 'Granica sjećanja' i 'Debitant', dva vrlo različita romana, a u oba je u središtu pitanje nečega što bi se u krajnjem slučaju moglo nazvati fantomskim sjećanjima i fantomskim identitetima; nečega što bi se moglo nazvati grandioznim zločinom za koji svi znaju i kojega su mnogi žrtve, a iza kojega postoje mnoge također fantomske grobnice a da je nemoguće ustanoviti tko su počinitelji - rekao je Jergović otvarajući razgovor s piscem u Meštrovićevu paviljonu.

Prvi u svojoj pozadini ima geologiju a drugi toksikologiju, dodao je, a sam Sergej Lebedev po struci je geolog - osam je godina proveo u geološkim ekspedicijama u Kazahstanu i Sibiru.

Govoreći o tome kako je došlo do toga da postane geolog, Lebedev je rekao kako je odgovor na to pitanje istodobno i jednostavan i složen - njegovi su roditelji oboje bili geolozi, iz prve generacije koja je nakon Staljina svjedočila tome kako je 'umirao' Gulag, a on je kroz njihove priče stekao donekle romantičnu ideju o tom zanimanju.

- Mislim da me taj čudan okus tamne tajne koju skriva sjever doveo u geologiju - rekao je.

Ono što je tamo vidio bilo je pokretač za njegov roman ‘Granica zaborava’ (2010.), koji je The Wall Street Journal proglasio jednom od deset najboljih knjiga godine.

- Ti logori nisu bili smijenjeni nečim civiliziranim - kad su ljudi otišli, jednostavno su bili bačeni da trunu u tajgi. Ja nisam svjedok poput Solženjicina, ali vidio sam i znam njihovu postegzistenciju i ono što je od njih ostalo. Vidio sam da postoje dvije zemlje, Rusija živih - ljudi koji žive u gradovima, i Rusija mrtvih, milijuna ljudi čiji su životi bili prekinuti i završili su nigdje, jer taj ogroman prostor sjevera zapravo je nigdje - ogroman rezervoar gdje možeš bacati ljude i brisati ih iz pamćenja. Tako da, misleći da ću postati geolog, posao sam netko drugi - pojasnio je pisac, koji je u Zagreb doputovao iz Berlina, gdje, kao protivnik režima Vladimira Putina, već godinama živi.

Njegov peti roman, špijunski triler ‘Debitant’ (2020.), inspiriran je pokušajem trovanja nervnim otrovom novičokom bivšeg ruskog špijuna Sergeja Skripala u ožujku 2018. u engleskom Salisburyju, za koji su britanske vlasti optužile dvojicu pripadnika ruske obavještajne službe. Jergović ga je opisao kao ‘roman o stvaranju jednog apsolutnog remek djela, savršenog otrova, koji ne ostavlja nikakve tragove i proizvodi nešto što bismo mogli nazvati prirodnom smrću’.

Lebedev se tim temama bavi kako bi skrenuo pozornost na zločine ruske totalitarne prošlosti i činjenicu da odgovornost za njih nikada nije postala punopravni dio političke agende Rusije što se, smatra, ponavlja i s ruskom invazijom na Ukrajinu.

- Mi nismo spremni govoriti o stvarnom bolu, strahu, krvi, smrti. Krug neodgovornosti se nastavlja, i jako se bojim da će i nakon 24. veljače rusko građansko društvo naći način da sebe prikaže žrtvom Putinova režima - ponovo će pokušati pobjeći od pitanja odgovornosti - rekao je.

Sergej Lebedev (1981.) napisao je još romane ‘Godina kometa’ (2014.), ‘Ljudi u kolovozu’ (2016.), te ‘Guska Fritz’ (2018.). Njegove romane na hrvatski je preveo Ivo Alebić.

10. FSK nastavlja se u petak, 9. rujna, Dvostrukim portretom Drora Mišanija i Ivice Ivaniševića, te Razotkrivanjima s Milenom Marković i Dragom Jančarom, a festivalski će program u Meštrovićevu paviljonu zaključiti Slavenka Drakulić.

 

Hina