GLEDAM DODIROM Upoznavanje začudnog likovnog svijeta djece oštećena vida

Izložba započinje prolazom kroz tamnu sobu koja videćim posjetiteljima nudi simulaciju sljepoće, a završava nesvakidašnjim i uzbudljivim taktilno-kinestetičkim iskustvom prolaza kroz sedam metara dugu prostornu instalaciju TUFT grupe Numen/For Use

Izložba Gledam dodirom

 

U Tehničkom muzeju Nikola Tesla otvorena je u ponedjeljak, 7. studenog,  međunarodno nagrađivana inkluzivna izložba 'Gledam dodirom'.

Izložba 'Gledam dodirom' poziva na upoznavanje začudnog likovnog svijeta djece oštećena vida i doživljaj vrhunskih radova hrvatskih umjetnika u mediju skulpture kroz osjet dodira. Izložba je koncipirana kao inkluzivna, temom i pristupom prilagođena širokom krugu posjetitelja, od predškolske djece i učenika do ljubitelja umjetnosti i likovnih znalaca, a atraktivan likovni postav oblikovan je prema načelima univerzalnog dizajna s prilagodbama za slijepe posjetitelje.

U prvom dijelu izložbe predstavljeno je likovno stvaralaštvo djece i mladih s oštećenjem vida iz Centra za odgoj i obrazovanje 'Vinko Bek' u Zagrebu u kontekstu inovativne metode likovne pedagogije prilagođene osobama oštećena vida koju je razvila profesorica likovne kulture Tanja Parlov, s ciljem da se javnosti približi potencijal univerzalne primjene njezine metode u ranom likovnom obrazovanju videće i nevideće djece.

U drugom dijelu izložbe predstavljen je izbor 24 umjetničke skulpture i 4 arheološka nalaza iz fundusa  Muzeja grada Karlovca, Gliptoteke HAZU, Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Galerije umjetnina grada Slavonskog Broda, Tiflološkog muzeja, privatne zbirke Azinović i suvremenih umjetnika.

U tri tematske cjeline: ljudska figura, animalistika i apstraktni oblici, izloženi su radovi nastali u širokom vremenskom rasponu, od 2 500 godina stare zoomorfne idoloplastike s Turske kose, klasika moderne skulpture do eksperimentalnog dizajna 21. stoljeća dizanjerskog kolektiva NUMEN / For Use. Izložena su djela umjetnika koji su ostavili dubok trag u hrvatskoj umjetnosti  20. stoljeća: Roberta Frangeša Mihanovića, Vanje Radauša, Koste Angelija Radovanija, Dušana Džamonje, Vojina Bakića, Branka Ružića, Želimira Janeša i Ivana Lesiaka,  a među njima se ističu antologijski djela 'Pas na tragu' B. Deškovića  i 'Bik' Vojina Bakića. Predstavljeni su i radovi Hrvoja Dumančića, Irene Podvorac, Renate Vranyczany Azinović i Ksenije Turčić.

Izložba započinje prolazom kroz tamnu sobu koja videćim posjetiteljima nudi simulaciju sljepoće, a završava nesvakidašnjim i uzbudljivim taktilno-kinestetičkim iskustvom prolaza kroz 7 metara dugu prostornu instalaciju TUFT grupe Numen/For Use.

Sastavni dio izložbenog postava su  dva hands-on /radionička punkta za likovna istraživanja i stvaranja namijenjena obiteljima s djecom, školskim i vrtićkim grupama, a publici je omogućeno pisanje utisaka s izložbe na Brailleovu pismu. Izložen će biti i predmet iz fundusa Tehničkog muzeja Nikola Tesla, Mehanički pisaći stroj za slijepe.

Izložba je nastala prema stručnoj koncepciji Lane Bede, više kustosice pedagoga Muzeja grada Karlovca u suautorstvu s Tanjom Parlov iz Centra za odgoj i obrazovanje 'Vinko Bek' kao primjer novog trenda edu-curation pristupa. Vizualni identitet i dizajn izložbe i kataloga potpisuje Studio Rašić+Vrabec  nagrađen prestižnom SEGD Global Design Award u SAD-u 2020. Izložbeni katalog ima 124 stranice, usporedni  tekst na hrvatskom i engleskom opremljen s 80 fotografija, sadrži biografije 16 hrvatskih umjetnika i kataloške podatke za više od 130 izloženih radova.

Izložba je prvi put predstavljena javnosti 2019. u Galeriji 'Vjekoslav Karas' u Karlovcu, a 2020. u Galeriji Ružić u Slavonskom Brodu. Nagrade: SEGD Merit Award 2020 za iskustveni dizajn u kategoriji izložbi, Zagreb Design Week Award 2020. za izložbu i 2021. za katalog, te Posebno priznanje Hrvatskog muzejskog društva za izložbu u 2019.

Izložba i popratni edukativni program održavaju se pod pokroviteljstvom pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Republike Hrvatske. Možete je pogledati do 4. prosinca 2022. godine.

Izvor: Tehnički muzej Nikola Tesla

 

Povezane vijesti