Boris Ljubičić dobitnik Nagrade HDD-a za životno djelo

Boris Ljubičić, jedan od najistaknutijih hrvatskih dizajnera, ovogodišnji je dobitnik Nagrade Hrvatskog dizajnerskog društva (HDD) za životno djelo

Boris Ljubičić

 

Ljubičićev dosadašnji dizajnerski rad, od početka sedamdesetih do danas, proistječe iz eksplicitnog uvjerenja da je dizajn nedvosmisleno životno važan i da vizualne komunikacije prožimaju sve aspekte naših svakodnevnih života, ustvrdio je likovni kritičar Marko Golub iz HDD-a u tekstu objavljenom uoči skorašnje Izložbe hrvatskog dizajna 21/22, u okviru koje će mu se ta nagrada dodijeliti.

Po njegovim riječima, iz takvog uvjerenja slijedi odgovornost, što je sam Ljubičić lijepo formulirao u svom autorskom motu koji kaže da dizajner mora preuzeti ‘odgovornost za vrijeme i prostor u kojem djeluje’.

Golub smatra kako, gledajući autorova mnoga ostvarenja, ne svjedočimo samo izuzetnoj snazi vizualnog komuniciranja, nego i radovima koji nas uče kako gledati i čitati našu suvremenu vizualnu stvarnost.

- Gotovo odreda zamišljeni iznimno ambiciozno, Ljubičićevi identiteti, plakati, knjige, kampanje, čak i pakiranja koja je oblikovao, snažno govore o našem vremenu, o našoj percepciji, o tome što znači biti uronjen u svijet slika i informacija, kao što svi jesmo, bez obzira jesmo li toga svjesni ili ne - objasnio je.

Boris Ljubičić (Sinj, 1945.) međunarodno je prepoznatljiv dizajner, zahvaljujući tome što su mu radovi univerzalno čitljivi, a kontinuirano prisutni u našoj svakodnevici.

Oblikovao je plakate, znakove i logotipe, vizualne identitete, knjige, pakiranja proizvoda, ekonomske propagandne poruke, omotnice glazbenih izdanja, kalendare, televizijsku grafiku i videošpice, elemente signalizacije, tipografiju, različite prostorne intervencije i objekte u javnom prostoru.

Napravio je logotipe i vizualne identitete za HRT i HINA-u, Ministarstvo kulture, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, MUO, Maticu hrvatsku, MDC, Zagrebački velesajam, tvornice Labud, Franck, Splitsku banku i, Croatia banku, Institut Ruđer Bošković i LZ Miroslav Krleža.

Tu su, među ostalim, YASSA, Eurosong, Mediteranske igre, Prvenstvo Europe u atletici, Hrvatska narodna stranka, Hrvatska turistička zajednica, Hrvatski autoklub, Muzički bijenale Zagreb i Dubrovačke ljetne igre. Mnogi su i danas u upotrebi, a ako i nisu dio su kolektivnog sjećanja.

 

Hina

 

Povezane vijesti