Znanstvena predviđanja govore kako će do 2025. polovica populacije biti pogođena nekom vrstom alergije

 

Jedno od troje ljudi koje sretnete vani vjerojatno se bori se s nekom alergijom. Lista alergena je sve veća. Procjenjuje se kako oko 30 do 40 posto osoba u svijetu ima taj problem pa se alergije nazivaju i epidemijom modernog doba.

Europska akademija za alergiju i kliničku imunologiju (EAACI) je iznijela podatak kako više od 150 milijuna Europljana pati od kroničnih alergija. Naredna predviđanja govore kako će do 2025. polovica populacije biti pogođena nekom vrstom alergije. S druge strane, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je saopćila da oko 300 milijuna ljudi u svijetu pati od astme.

Alergije nastaju kad imunološki sustav napravi grešku i uobičajenu stvar vidi kao napadača. Tada sustav proizvodi antitijela koja upozoravaju na taj alergen zbog čega u sljedećem susretu s njim ta ista antitijela dovode do oslobađanja niza kemikalija, poput histamina, koji uzrokuju alergijske reakcije i simptome.

Ozbiljnost alergijskih reakcija variraju od osobe do osobe te se mogu kretati od manje iritacije do težih simptoma, a ponekad, u najtežim slučajevima, može nastati anafilaksija i ugroza života. Međutim, iako se većina alergija ne može izliječiti, određeni tretmani i lijekovi mogu pomoći u ublažavanju njihovih simptoma.

Razna istraživanja u svijetu pokazuju kako suvremeni život, stres, hrana bogata konzervansima i aditivima te izloženost različitim kemijskim supstancama ili čak zagađenje životne sredine mogu biti uzroci rasta alergija.

Ne treba ni zanemariti pojavu klimatskih promjena kao otegotni faktor kod alergija. Time se i vremenski termin pojave alergija pomiče i sve je raniji. Alergije na pojedine trave, primjerice, koje su prije bile zastupljenije u lipnju, sada su već jako zastupljene u svibnju.

Liječnici preporučuju izbjegavanje alergena kad god je to moguće, a u borbi protiv alergija su dostupni i lijekovi koji ublažavaju simptome koji ih prate.

Anita Blažinović

Objavljeno: 02.05.2018