Smiju li trudnice s invaliditetom konzumirati alkohol?

PITANJE: N. P. (26) Sretna sam što sam mnogima dokazala da moj invaliditet nije prepreka u životu, nalik svakoj drugoj osobi bez invaliditeta.

 

Zaposlena sam, udala sam se i za pet mjeseci postat ću mama. Otkako sam saznala da ću postati majka vodi se rasprava o tome smiju li trudnice povremeno konzumirati alkohol. Jedni smatraju da je povremeno posezanje za čašom vina uz obrok prihvatljivo, a drugi da u trudnoći treba u potpunosti apstinirati od alkohola. Ovisna sam o šećeru i finim kolačima, a ne o alkoholu. No, priznajem volim popiti čašu vina ili piva nakon fine hrane i zato mi odgovorite smije li se u trudnoći konzumirati mala količina alkohol?

ODGOVOR: Novo istraživanje pokazalo je da je konzumiranje alkohola u trudnoći nezdravo. Konzumiranje alkohola u trudnoći izaziva visoko rizične trudnoće zbog štetnog djelovanja alkohola kako na majku tako i na plod. Poznato je da alkohol ima nuspojave na: središnji živčani sustav, jetru, želudac, smanjuje oštrinu vida, snižava osjećaj ukusa i mirisa, snižava sluh, nepovoljno djeluje na koordinaciju pokreta. Istraživanje čiji su rezultati objavljeni u časopisu Frontiers in Behavioral Neuroscience upućuje na to da konzumacija i najmanje količine alkohola tijekom trudnoće može prouzročiti tjeskobu kod djeteta koja može potrajati do njegove zrele dobi. Prije potpunog formiranja posteljice, a to je približno 12 tjedana, alkohol prolazi direktno u tkivo embrija koji se razvija i uzrokuje štetu. Ometa razvoj tkiva tijekom kritičnih perioda, smanjujući broj stanica i oštećujući stanice koje su već nastale. Mozak je jedan od prvih organa koji se počinje razvijati kod fetusa, a zadnji završava svoj razvoj. Osobito je osjetljiv na alkohol tijekom svog razvoja, pogotovo u prva tri mjeseca trudnoće. Potvrđeno je kako alkohol utječe različitim mehanizmima na embrionalni razvitak. S jedne strane radi se o staničnom toksinu koji izaziva smetnje rasta, dok s druge strane izaziva određene anomalije u razvitku. Alkohol danas vrijedi kao najčešći krivac za nastanak urođenih anomalije. Kako je njegovo djelovanje i neurotoksičnog karaktera, praktički je uvijek zahvaćen i središnji živčani sustav. Učestalost alkoholnih oštećenja je teško procijeniti, francuske statistike navode podatak 1:212 trudnoća. Tako je ovaj problem tri puta češći u usporedbi s javljanjem Down sindroma. Značajna redukcija težine novorođenčeta je prisutna već kod unosa 30 i više grama alkohola/dan, a unos od 60 i više grama alkohola/dan praćen je češćom pojavom spontanih pobačaja. 
Dnevni unos više od 2.2 g/kg tjelesne težine alkohola u trudnoći (oko 150 g čistog alkohola/dan) vodi smetnjama u rastu, kao i oštećenjima u razvitku lubanje, lica, te duševnim smetnjama. Kod teških oblika alkoholizma u trudnoći, učestalost anomalija se nalazi u preko 50 posto trudnica. 
Djeca s alkoholnom embriopatijom ostaju mala rastom, težina i opseg glavice su ispod donje granice krivulje za dob. Javljaju su snažni ispadi u razvitku motoričkih funkcija, duševna oštećenja kao i u pravilu tipičan izgled s uskim očnim prorezima, promjenama na usnama kao i anomalijama u području lica i mozga. Česte su anomalije u razvitku srca, skeleta, bubrega i očiju.

Od trenutka spoznaje da će postati majka, trudnica se treba pridržavati pravila apstinencije od alkohola.

In Portal