Izumiru li muškarci s brkovima?

PITANJE: Z.R. (40) Nakon pada s bicikla, ostao mi je ružan ožiljak iznad usnice. Tada sam bio dijete i često su mi se druga djeca smijala. To je razlog što sam s veseljem dočekao vrijeme kad sam mogao pustiti brkove koje nosim i danas.

Nemam više kompleks zbog ožiljka, volim svoj brk i zanima me možete li mi reći više o njima, njihovoj povijesti, muškarcima koji ih njeguju kao ja svoje? Izumiru li muškarci s brkovima?

ODGOVOR: Brijanje pomoću kamena poznato je još iz Neolitika, prvi crteži čovjeka s brkovima datira 300 godina prije Krista. Danas su brkovi i brada pitanje osobnog stila, dok su kroz povijest imali razna značenja, visoki društveni položaj, mudrost i božansku prosvjećenost, muževnost, visoko razvijenu seksualnost i ropstvo. U Europi su slavne osobe postavljale trendove nošenja brada, a u antičkom razdoblju one su bile odlike filozofa i na njih se naplaćivao porez. Porez na bradu i brkove uveo je Henry VIII 1553. godine, plaćao se i u  Rusiji za vrijeme Petra Velikog koji je tim činom prisilio rusko društvo da slijedi tadašnju europsku modu. U VII stoljeću obrijana brada bila je uvjet za ulazak u raj. U IX stoljeću katolički svećenici nosili su bradu, dok su svećenici istočnog kršćanstva bili obrijani. Situacija se preokrenula u srednjem vijeku. Druge religijske tradicije imaju svoja pravila vezana uz bradu. Jedna od obveza svakog krštenog sikha je da ne reže svoju bradu i kosu. Muslimani slijede primjer Muhameda i ne briju se. Levitski zakonik nalaže da muškarci svoju bradu ne smiju brijati mačem s jednom oštricom. Ortodoksni židovi i danas poštuju taj zakon, dok se oni prilagodljiviji koriste škarama (ističući da one imaju dvije oštrice). Brade su bile karakteristika skoro svih bogova, povezujući se s drevnošću i mudrošću.
Brk je na određeni način označavala moć. Ta  moć ima puno veze s konceptom vremena. U ruralnim kulturama ili kulturama vezanim uz stočarstvo i ratarstvo, nositi brk označava samo da imate vremena za njega – rekao je antropolog prof. dr. Tomislav Pletenac.
Brkove, osim političkih vođa, kroz povijest su popularizirali mnogi mislioci i umjetnici.
Darwin je postavio tezu da je seksualna selekcija dovela do brada. Suvremeni biolozi slažu se s tom pretpostavkom zaključujući kako postoje dokazi koji govore da žene više privlače muškarci s bradom. Rast brade određuje genetika, ipak brada raste brže od ostalih dlaka na tijelu, prosječan muškarac na svom licu ima oko 30 000 dlaka, a na brijanje utroši oko 3 350 sati života.
Danas u Americi djeluje dobrotvorna organizacija „Brkovi za djecu“, čijim članovima sponzori plaćaju da puste brkove i tako pridonose u fond za siromašnu djecu.
Istraživanje američkog financijskog servisa Quicken i Američkog instituta za brkove, koje je provedeno na uzorku od 2000 muškaraca s bradom, brkovima i golobradi pokazalo je da muškarci s brkovima zarađuju 8,2% više od onih s bradom, te 4,3%  više od onih obrijanog lica. To ne znači da muškarci s brkovima imaju i više novaca, jer muškarci s brkovima su 11% više skloniji trošenju od bradatih i obrijanih muškaraca.
Australija je 2003. godine osnovala „Movember zakladu“.  Cilj zaklade je podizanje svijesti muškaraca i borba protiv raka prostate i drugih oblika te zloćudne bolesti. Rak prostate u Americi i Europi bolest je koja je prva po učestalosti u muškoj populaciji, druga po uzroku smrtnosti od svih malignih bolesti u muškaraca.
U 2007. godini pokret se proširio na Irsku, Kanadu, Češku, Dansku, Španjolsku, Veliku Britaniju, Izrael,  Južnu Afriku,  Tajvan i SAD. U Hrvatskoj je pokret krenuo 2010. na inicijativu Ali Mirze Mulabegovića.
Movember pokret je akcija koja započinje prvog studenog, kada se muškarci registriraju na službenoj Movember internetskoj stranici s uredno obrijanim licem, te nakon toga cijeli mjesec puštaju brkove čime postaju na trideset dana žive reklame koje kroz svoje akcije, javne i privatne razgovore podižu svijest o zdravstvenim problemima muškaraca. Donacije se prikupljaju preko internetskog sustava prodajom on line ulaznica preko kojih se uplaćuju donacije. Na kraju mjeseca muškarci priređuju Movember party kako bi proslavili uspješno usađenu svijest drugim ljudima o zdravstvenim problemima, kao i trud oko prikupljanja donacija.
Stručnjaci tvrde da brkovi počinju umirati pedesetih godina 20. stoljeća kada su kao modni detalj bili na vrhuncu. Danas su brkovi možda najnepopularniji u urbanoj kulturi, ali kao i svi trendovi i za njih postoji šansa za povratak.

In-Portal