Zbog invaliditeta i godina starosti bojim se otkaza i za egzistenciju svoje obitelji

PITANJE: C. P. (54) Živim u velikoj neizvjesnosti. Zaposlen sam i imam ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Stanje izazvano koronavirusom odražava se i na moj posao.

 

Imam informacije o mogućem otkazu s obzirom na to da ja svoj posao ne mogu raditi od kuće. Zbog invaliditeta i godina starosti, a posebno trenutnog stanja ne vjerujem da ću naći novi posao. Bojim se za egzistenciju svoje obitelji. Stoga mi dajte informacije. Kojim odredbama je reguliran Zakon o radu? Iz kojih razloga poslodavac ima pravo prekida ugovora o radu? Kako je regulirano pitanje otpremnine dođe li do prekida ugovora o radu?

ODGOVOR: Zakon o radu sadrži relevantne odredbe o prestanku ugovora o radu i potrebnim najavama otkaznog roka. Ugovor o radu prestaje ili sporazumom između stranaka; slanjem obavijesti o otkazivanju (raskid ugovora); istekom vremena na koje je sklopljen (za ugovore na određeno vrijeme); dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti za rad; kada radnik navrši šezdeset pet godina života s razdobljem osiguranja od petnaest godina osim ako se poslodavac i radnik drukčije ne dogovore; smrću radnika; smrću poslodavca fizičke osobe ili prestankom obrta po sili zakona; te odlukom suda.

Zakon o radu razlikuje dvije vrste otkaza: redoviti otkaz i izvanredni otkaz. U slučaju redovitog otkaza, poslodavac može otkazati ugovor o radu ako za to ima opravdani razlog: ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz); ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz); ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika); i ako radnik nije zadovoljio na probnom radu. Prije davanja otkaza, poslodavac je dužan upozoriti radnika u pisanom obliku o mogućnosti raskida ugovora ako dođe do daljnjeg kršenja. Otkaz ugovora o radu mora biti zaključen u pisanom obliku, navodeći razloge za otkaz i mora se dostaviti osobi kojoj se otkazuje.

Pri otkazivanju ugovora o radu iz poslovno uvjetovanih razloga poslodavac mora voditi računa o starosti radnika i trajanju radnog odnosa. Poslodavac koji je iz poslovno uvjetovanih razloga otkazao radniku ne smije šest mjeseci na istim poslovima zaposliti drugog radnika. Ako u roku od šest mjeseci nastane potreba zapošljavanja zbog obavljanja istih poslova, poslodavac je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu radniku kojem je otkazao.

Poslodavac je dužan navesti konkretne razloge za otkaz ugovora o radu kao što je prethodno navedeno, dok s druge strane, radnik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ne navodeći za to razlog.

Izvanredni otkaz dopušten je ako poslodavac ima opravdane razloge za otkaz ugovora o radu bez prethodne obavijesti ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć. Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku od petnaest dana od dana saznanja za činjenice/događaje na kojima se izvanredni otkaz temelji.

Ugovor o radu na određeno vrijeme može se redovito otkazati ako je takvo otkazivanje predviđeno u ugovoru o radu.

Poslodavac ipak ne može otkazati ugovor o radu u sljedećim slučajevima: ako je radnica trudna ili ima pravo na trudnoću i rodiljni dopust; ako je radnik dužan obavljati važne obiteljske zadaće; privremena nenazočnost na radu zbog bolesti ili ozljede ili podnošenja žalbe ili sudjelovanja u tužbi protiv poslodavca zbog povrede zakona.

Otkaz ugovora o radu ne može se dostaviti radniku za vrijeme trudnoće, rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu u skladu s posebnim propisom, za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, godišnjeg odmora, plaćenog dopusta, vršenja dužnosti i prava državljana u obrani, te u drugim slučajevima opravdane nenazočnosti radnika na poslu, kako je propisano Zakonom o radu ili drugim zakonom.

Otpremnina nije dopuštena u slučaju otkaza zbog razloga uvjetovanih ponašanjem radnika. Slično tome, ne postoji odredba za otpremnine radnicima koji su dobili izvanredni otkaz.  Zakon predviđa otpremnine u slučaju otkaza zbog drugih razloga (poslovnih i osobnih razloga). U slučaju kolektivnih otkaza, poslodavac je dužan radničkom vijeću dostaviti sve relevantne informacije o razlozima za projicirane viškove u pisanom obliku, uključujući iznose i način izračuna otpremnine.

Radnik kojem poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako se otkazuje zbog razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu. Iznos otpremnine određuje se s obzirom na duljinu prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem.

Otpremnina iznosi najmanje jednu trećinu (33 posto) prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca. Osim ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije određeno drukčije, ukupan iznos otpremnine ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

Sva dugovanja za prekovremeni rad radniku moraju biti isplaćena pri otkazivanju ugovora o radu. Radnici bi također mogli imati pravo na određene pro-rata isplate na određene bonus isplate, čak i ako dospijevaju tek na kraju godine u kojoj je otkazan ugovor o radu. Radnici također imaju pravo na naknadu umjesto neiskorištenog godišnjeg odmora.

Autor: In Portal

 

Povezane vijesti