Pokazalo se da bebe izložene antibioticima u prvoj godini života imaju povećan rizik od depresije i poteškoća u ponašanju u djetinjstvu, kaže doktorica Katerina Johnson sa Sveučilišta u Oxfordu

 

Velike doze antibiotika ometaju razvoj područja mišjeg mozga važnih za društvene interakcije, vjerojatno uklanjanjem bakterija iz crijeva. Iako učinak nije pokazan na ljudima - a bilo bi vrlo teško etički ga ispitati - postoje dokazi da mikroskopski stanovnici našeg probavnog sustava pomažu u formiranju našeg mozga.

Kod miševa koji su uzgajani bez mikrobioma crijeva ili su im davani antibiotici dok su bili mladi, primijećeno je da je manje vjerojatno da će komunicirati s drugim miševima te će pokazati kognitivni deficit, izjavila je doktorica Katerina Johnson sa Sveučilišta u Oxfordu za IFLScience. Proučavajući zašto, Johnson je otkrila da su oštećena tri važna signalna puta u čeonom korteksu ovih miševa. Čeoni korteks kontrolira velik dio društvenih interakcija sisavaca, kao i raspoloženje i osobnost.

U časopisu BMC Neuroscience Johnson izvještava da su oksitocin, vazopresin i opioidni sustavi miševa uzgojenih na ove načine nepravilno oblikovani, što potencijalno objašnjava uočena ponašanja. Koliko god se mišje društvene interakcije činile nevažnima, mogućnost da našem vlastitom potomstvu radimo nešto slično mnogo više zabrinjava.

- Pokazalo se da bebe izložene antibioticima u prvoj godini života imaju povećan rizik od depresije i poteškoća u ponašanju u djetinjstvu - rekla je Johnson za IFLScience.

- Ne znamo je li to zbog antibiotika ili infekcija zbog kojih su djeca dobila antibiotike, ali izgleda da lijekovi protiv gljivica nemaju isti učinak.

Johnson ne želi ekstrapolirati rezultate na ljude, napominjući da je miševima davala velike doze antibiotika širokog spektra, vrlo različitih od onoga što bi ‘dijete dobilo zbog upale uha’. Johnsoničini miševi također su zadržani na dozi pet tjedana, što je značajan dio životnog vijeka glodavaca. Unatoč tome, povezanost crijevnih bakterija i mozga dovela je do iznenađujućih rezultata u posljednjem desetljeću, uključujući Johnsoničin rad koji pokazuje da određene bakterije u crijevima mogu utjecati na raspoloženje i osobnost.

- Ovisimo o antibioticima - naglasila je Johnson za IFLScience. Svaka šteta koju mogu nanijeti je mala u usporedbi s njihovom revolucionarnom ulogom u smanjenju smrtnosti dojenčadi. Međutim, zabrinutost zbog njihovih učinaka mogla bi biti još jedan u dugom popisu razloga za zaustavljanje prekomjerne uporabe antibiotika, poput propisivanja antibiotika za virusne bolesti protiv kojih su beskorisni.

 

Autor: Damir Fatušić

Objavljeno: 13.08.2020