Zbog invaliditeta sam donedavno trošio puno energije na tzv. sporedne stvari

PITANJE: V. Z. (26) Našao sam se u situaciji kao i mnogi drugi koji moraju raditi od kuće. Meni to odgovara s obzirom na zdravstveno stanje. Zbog invaliditeta sam donedavno trošio puno energije na spremanje i putovanje na i s posla.

Osoba s invaliditetom

 

Ovo mi je jednostavnije, no ipak u sukobu sam s cimerima koji su najveći dio vremena u stanu. Oni ne razumiju moju potrebu za tišinom. Navikao sam raditi u miru.

Zatvorim se u svoju sobu, ali smeta me njihova buka, zvukovi s televizije i slično. Često se teško nosim i s bolovima, pa sam i stoga razdražljiv. Predložili su mi da radim uz glazbu koja bi neutralizirala zvukove van moje sobe. Mogu li tako riješiti stres izazvan radom od kuće? Kako glazba djeluje na rad i koncentraciju?

ODGOVOR: Glazba ima povoljne učinke na smanjenje negativnih posljedica stresa i smanjivanje tjeskobe. Ne izaziva svaka glazba opuštanje. Djelovanje glazbe je povezano s tempom, ritmom, jačinom zvuka, složenošću glazbe, harmonijom i tekstom koji se pjeva.

Glazba koja opušta ima tempo oko 60 udaraca u minuti, ne više od 75 udaraca u minuti, sporijeg je ritma, jednostavnije strukture, tiša, usklađene, harmonične i često jednostavnije melodije. Glazba s više udaraca u minuti, glasna, disharmonična i složene melodije postaje stimulirajuća bilo u pozitivnom ili negativnom smislu i nije prikladna za opuštanje.

Mozak traži različitosti, tako da mu ne odgovara glazba s više ponavljanja. Ona izaziva osjećaj neugode te može uzrokovati da osoba zapadne u nesvjesno stanje ili stanje bijesa. Usto i gubi kontrolu nad svojim mislima.

Dva profesora s UCF-a - neuroznanstvenik Kiminobu Sugaya i svjetski poznata violinistica Ayako Yonetani – govore na jednom od najpopularnijih predavanja na Burnett Honors Collegeu.

'Glazba i mozak' istražuje i potvrđuje kako glazba utječe na rad mozga i ljudsko ponašanje, uključujući smanjenje stresa, boli i simptoma depresije, kao i poboljšanjem kognitivnih i motoričkih sposobnosti, prostorno-vremenskog učenja i neurogeneze - sposobnost mozga da proizvodi neurone.  Sugaya i Yonetani govore o tome kako ljudi s neurodegenerativnim bolestima poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti pozitivno reagiraju na glazbu.

Pokazalo se da glazba osobito dobro može regulirati doživljavaj stresa, tj. utječe na otpuštanje stresa kao i na smanjenje simptoma anksioznosti i boli. Glazba može okupirati misli slušatelja s nečim poznatim i umirujućim što omogućava slušatelju da pobjegne u neke vlastite svjetove.

Osim toga, glazba direktno utječe na živčani sustav slušatelja te utječe na neke fiziološke promjene kao što su smirivanje srčanog ritma, snižavanje krvnog tlaka i smanjivanje razine hormona stresa. Glazba utječe i na povećanje kapaciteta pamćenja i koncentraciju te je većinom pokazano da se ovdje radi o klasičnoj glazbi, no istraživanja upućuju i da neke druge vrste glazbe mogu dovesti do istog efekta. No, hoće li neka glazba imati pozitivne efekte na nas same prvenstveno ovisi o našim vlastitim preferencijama koje su proizvod naše osobnosti i iskustava kojima smo izloženi. Određeni glazbeni stil na neke će imati produktivan i stimulirajući utjecaj dok će neke druge ostaviti ravnodušnima.

Utjecaj glazbe na sva živa bića je neosporan. Budući najrazvijeniji, čovjek je i najotvoreniji njenom utjecaju.

Autor: In Portal

 

Povezane vijesti