Kao žena s invaliditetom, bojim se da sam zbog debljine izložena većem riziku od koronavirusa

PITANJE: N.P. (29) Javljam se zbog nedoumice izazvane napadima mojih roditelja na moj način prehrane. Kao žena s invaliditetom koja je u normalnim okolnostima izolirana od brojnih aktivnosti, sada sam kretanje ograničila samo na odlazak po namirnice.

 

Uvijek sam voljela kuhati, a naravno i jesti. Roditelji me plaše da svojom debljinom povećavam rizik od obolijevanja koronavirusom. Tvrde da pretile osobe kao što sam ja imaju i veću opasnost od raznih drugih nezaraznih bolesti. Ima li istine u tim tvrdnjama?

ODGOVOR: Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, kronične nezarazne bolesti rizičan su čimbenik za teži oblik obolijevanja od covida-19. Iako se debljina ne navodi kao izdvojen rizični čimbenik, u ovom kontekstu važno je razmotriti njezinu povezanost s obolijevanjem od te bolesti. Debljina se definira kao prekomjerno nakupljanje masnog tkiva koje znači rizik za zdravlje. Ona je jedan od glavnih rizičnih čimbenika za nastanak vodećih kroničnih nezaraznih bolesti, i to upravo onih koje se smatraju rizičnim čimbenikom za ozbiljno obolijevanje od covida-19, poput kardiovaskularnih bolesti, kroničnih respiratornih bolesti, šećerne bolesti i raka.

Na osnovi obrazaca koji su viđeni kod drugih virusnih infekcija i novih podataka o težim oblicima covida-19, vjerojatno je da će prekomjerna tjelesna masa i debljina biti rizični čimbenik za lošije ishode oboljelih od te bolesti. Virusne infekcije mogu biti riskantne za osobe s debljinom jer je njihov imunosni sustav češće kompromitiran. Kod drugih respiratornih virusnih infekata primijećena je veća stopa hospitalizacije osoba s debljinom. Istraživanja pokazuju da osobe oboljele od influence A koje ujedno imaju i debljinu, imaju veći rizik za prijam na odjel intenzivne skrbi. Poznato je i da je odgovor na antimikrobno liječenje i cjepiva lošiji kod osoba s višim indeksom tjelesne mase.

Jedan izvještaj iz Ujedinjenog Kraljevstva o pacijentima oboljelima od bolesti covid-19 koji su bili na odjelu intenzivne skrbi sugerira da je 73,5 % onih koji su bili u ozbiljnom stanju od koronavirusa imalo prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, što je još veći udio nego kod osoba oboljelih od drugih virusnih pneumonija, kod kojih iznosi 60,4 %. Također, primijećeno je kako stopa smrtnosti raste s obzirom na visinu indeksa tjelesne mase. Izvještaj iz Italije sugerira da je 96,5 % smrti bilo u pacijenata s postojećim stanjima, uključujući i ona koja su česta u osoba s debljinom kao što su hipertenzija, rak, šećerna bolest i srčane bolesti. Među umrlima od covida-19 10,7 % imalo je debljinu.

Osim sagledavanja debljine kao rizičnog čimbenika za teže obolijevanje od covida-19, važno je razmotriti i kako će situacija vezana uz ovu pandemiju kao i mjere koje su poduzete kako bi je se pomoglo zaustaviti imati utjecaja na cjelokupno zdravlje opće populacije i ekonomske temelje društva. Naime, opterećenost sustava opskrbe hranom, prehrambena nesigurnost kod najranjivijih skupina, smanjene mogućnosti tjelesne aktivnosti, potencijalno narušeno mentalno zdravlje i smanjena funkcionalnost zdravstvenog sustava zasigurno mogu kao posljedicu imati promjenu životnih navika i porast prevalencije debljine.

Važno je brinuti se o tome da se prepozna rizik koji debljina i druge kronične nezarazne bolesti imaju za pogoršavanje ishoda covida-19 te da se osobama koje trenutačno boluju od drugih bolesti i stanja pruži prikladna podrška i daju relevantne informacije. No, uz to, ne smijemo se prestati brinuti o tome da se mentalno i tjelesno zdravlje nastave promicati s jasnim i transparentnim smjernicama, da svi zadovolje svoje nutritivne potrebe i ostvare preporučene količine tjelesne aktivnosti te da se promiču strategije za unapređenje mentalnog zdravlja i pružanja psihološke prve pomoći.

Promišljajte i ulažite u svoje zdravlje!

Autor: In Portal