Kako prepoznati lažne vijesti?

PITANJE: R.K. (54) Osoba sam s invaliditetom te većinu vremena provodim u invalidskim kolicima. Često koristim Internet, čitam vijesti, informiram se i općenito volim pogledati razne edukativne emisije.

Osoba u kolicima s laptopom, ilustracija.

 

Nailazim na vijesti upitnog sadržaja za koje ne mogu sa sigurnošću reći jesu li istinite. Isto tako, u medijima se plasiraju razne teorije zavjere vezane za cjepivo, utjecaj ili tajni plan pa bih vas molio da mi objasnite o čemu se tu radi.

ODGOVOR: Digitalna tehnologija koju i vi koristite sve više otvara prostor za masovno širenje dezinformacija, no da biste prepoznali lažnu vijest potrebno je najprije provjeriti izvor informacija, odnosno medij koji informaciju pruža. Pojedini mediji su specijalizirani za senzacionalizam i žutilo jer jedino na taj način mogu privući čitatelje, a da se često ne vodi briga o dovođenju u zabludu velike većine čitatelja. Često se dešava da naslov članka uopće ne odgovara sadržaju istog pa tako  letimičnim pregledom naslova često dolazimo do lažnih zaključaka.

Zato je potrebno tekst pročitati do kraja, pogledati izvor informacija te prema svim tim podacima donijeti sud radi li se zaista o lažnoj vijesti. Danas se medijska pismenost te prepoznavanje lažnih vijesti smatra jednim od najvažnijih oblika pismenosti. Dodatna edukacija osoba starije životne dobi još uvijek nije uvedena kako bi se osposobili za kritičko vrednovanje medija. Osobe koje sa sigurnošću ne mogu utvrditi radi li se o lažnoj vijesti potrebno je uputiti da u tekstu prepoznaju kamufliranu reklamu, lažne fotografije objavljene na društvenim mrežama ili skandalozne, šokantne vijesti koje čitaju na raznim portalima.

Uz ove savjete, jako je bitno provjeriti autora objave, datum objave te dodatno provjeriti sadržaje o istoj temi. Kritičko mišljene i analiza sadržaja ključno je u prepoznavanju dezinformacija i sličnih malformacija u ovo suvremeno doba.

Teorije zavjere često nude naizgled logično objašnjenje teško razumljivih događaja ili situacija te daju lažni osjećaj kontrole i djelovanja. Ta potreba za jasnim uvidom u situaciju izraženija je u nesigurnim vremenima kao što je pandemija Covida-19. Stoga velika populacija ljudi nasjeda na teorije zavjere jer nesigurna vremena u ljudima rađaju osjećaj sumnje. Propituje se tko ima koristi od događaja ili situacije i tako identificiraju urotnici. Svaki 'dokaz' potom se na silu uklapa u teoriju. Jednom kad se uvriježe, teorije zavjere mogu se brzo širiti. Teško ih je opovrgnuti jer se svakoga tko to pokuša smatra sudionikom zavjere.

 

In Portal

 

Povezane vijesti