Poslodavac mi je dao otkaz kad je saznao da su ozljede iz prometne nesreće ozbiljne

PITANJE: R.V. (28) Četiri godine radila sam kod poslodavca koji mi je plaću davao u gotovini, ne preko računa. Dobila sam otkaz prije pet mjeseci, kad me udario kamion na pješačkom prijelazu i završila sam u bolnici

Ozljede su bile ozbiljne i kad sam mu rekla da će rehabilitacija potrajati, dao mi je otkaz. Ostao mi je dužan tri plaće i nije uplatio doprinose. Mogu li ga tužiti i tražiti isplatu?
ODGOVOR
: Poštovana R.V., čl. 129. Zakona o radu (NN 73/13) propisuje da radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je njegovo pravo povrijeđeno, odnosno od saznanja za povredu prava, zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava. Ako poslodavac u roku od petnaest dana od dostave takvog zahtjeva Tihana Levak, Pravna klinika u Zagreburadnika ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom. Iznimno, ako se radi o zahtjevu radnika za naknadom štete ili drugim novčanim potraživanjima iz radnog odnosa, zaštitu povrijeđenog prava radnik može zahtijevati od suda bez potrebe prethodnog podnošenja zahtjeva poslodavcu, te nakon proteka roka od petnaest dana, a najkasnije tri godine od povrede prava kada nastupa zastara novčanih potraživanja. Dakle, u slučaju materijalnih potraživanja radnika prema poslodavcu nije potrebno prethodno obraćanje poslodavcu sa zahtjevom za zaštitu prava, kao temeljnom pretpostavkom za podnošenje tužbe sudu.

S obzirom na to, Vi možete podnijeti zahtjev za zaštitu prava iako je protekao rok od petnaest dana jer se u Vašem slučaju radi o novčanim potraživanjima prema poslodavcu, a zajedno s tim možete zahtijevati i isplatu otpremnine. Naime, Zakon o radu u čl.119. propisuje da radnik kojem poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje s obzirom na dužinu prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem.
Prema čl.65. Zakona o parničnom postupku (NN 25/13) ako je u sporu iz radnog odnosa tužitelj radnik, za suđenje je nadležan, pored suda koji je općemjesno nadležan za tuženika, i sud na čijem se području rad obavlja ili se obavljao te sud na čijem je području radni odnos zasnovan.

Također bi napomenula da je stupanjem na snagu novog Kaznenog zakona (NN 144/12) neisplata plaće postala kazneno djelo za koje se počinitelj može kazniti kaznom zatvora do tri godine. Tom će se kaznom kazniti poslodavac koji jednom ili više radnika ne isplati dio ili cijelu plaću, kao i poslodavac koji nije dostavio obračun o neisplati dospjelog iznosa plaće. Međutim, neće se raditi o kaznenom djelu ako je do neisplate plaće došlo zbog nemogućnosti raspolaganja financijskim sredstvima na računu poslodavca ili nedostatka financijskih sredstava na računu poslodavca koji nisu nastali s ciljem izbjegavanja isplate plaće. Ako počinitelj (poslodavac) naknadno uplati zaostale plaće, može se osloboditi kazne.

Što se tiče neuplaćenih doprinosa, Zakon o doprinosima (NN 144/12) u čl. 249. propisuje da će se novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 100.000,00kn kazniti za prekršaj poslodavac koji za osiguranika po osnovi radnog odnosa ne obračuna doprinose ili ne utvrdi osnovicu, odnosno ne uplati doprinose u roku ili ne izvijesti Poreznu upravu o utvrđenim obvezama doprinosa. Dakle, za neuplaćene doprinose bivšeg poslodavca možete prijaviti Poreznoj upravi koja će nakon toga provesti ovrhu radi naplate doprinosa za obvezna osiguranja.

Tihana Levak, Pravna klinika u Zagrebu

Foto: Borna Filić/PIXSELL