Degeneracija žute pjege uništava vid i važno ju je rano otkriti

Simptomi makularne degeneracije su bezbolan gubitak vida, osjetljivost na svjetlo (fotofobija), otežana prilagodba iz tame u svjetlo, iskrivljene slike

Oko, ilustracija.

 

Žuta pjega, ili kako se još zove makula, predstavlja mjesto najoštrijeg vida kod čovjeka. Zapravo, radi se centru našeg oka koji se nalazi na očnoj pozadini i velika je oko 5 milimetara. Žuta pjega dio je unutarnjeg očnog sloja koji se zove mrežnica.

Mrežnica je izdanak mozga jer se sastoji od živčanog tkiva tj. živaca. Žuta pjega od cijele mrežnice ima daleku najveću koncentraciju živaca koje nazivamo fotoreceptori. Upravo zbog toga je to mjesto kojim najjasnije vidimo. Fotoreceptori su maleni živci koji primaju svjetlost koja ulazi u oko i pretvaraju je u električni impuls koji putuje do mozga s kojim mi zapravo vidimo. Kaže se da okom gledamo, ali mozgom vidimo.

U dobi od 65 godina života žuta pjega počinje degenerirati, a ta bolest zahvaća jednu od četiri osobe.

Simptomi makularne degeneracije su bezbolan gubitak vida, osjetljivost na svjetlo (fotofobija), otežana prilagodba iz tame u svjetlo, iskrivljene slike.

Postoje dva oblika makularne degeneracije: suhi i vlažni.

Vlažni (oko 15 posto) nastaje kad stanice više ne rade kako treba pa dolazi do stvaranja abnormalnih krvnih žila koje propuštaju krv ili tekućinu ispod makule. Zato se zove vlažna makulopatija, a rast tih novih krvnih žila neovaskularizacija. Konačno dolazi do stvaranja ožiljka i brzog gubitka centralnog vida. Vlažni oblik napreduje brzo i može se liječiti, te usporiti ako se na vrijeme otkrije i započne s liječenjem.

Dijagnostičke pretrage kojima se potvrđuje dijagnoza su: OCT i/ili flouresceinska angiografija.

Optička koherentna tomografija - pretraga kojom se učine snimke mrežnice tj makule. Na snimci se vide svi slojevi mrežnice i detaljni prikaz makule. Vaš će oftalmolog vidjeti da li postoji tekućina u području makule i slojeva retine, da li je oštećen sloj fotoreceptora, tj. da li postoje znakovi oštećenja i bolesti. Prije pretrage ukapaju se kapi koijima se proširi zjenica, a sama pretraga je bezbolna i brza.

Fluoresceinska angiografija - pretraga koja omogućava prikaz krvnih žila mrežnice, te promjene u njima (mjesta propuštanja, nastanak novih krvnih žila). Za pretragu se koristi žuti kontrast fluorescein koji se daje u venu ruke i krvlju putuje do oka. Nije bolno, ali kod nekih ljudi može izazvati mučninu i alergiju. Nakon što se da kontrast u venu i prošire zjenice, snimit će se niz slika na kojima će se prikazati protok krvi kroz krvne žile mrežnice.

Nakon postavljene dijagnoze važno je da se što prije započne s liječenjem dok nove, abnormalne krvne žile nisu previše oštetile makulu.

Vlažni oblik liječi se lijekovima - antiVEGF, anti vaskularni endotelni faktori rasta - koji se daju injekcijama u oko kako bi spriječili rast novih, abnormalnih krvnih žila. Obično je potrebno dati 3 injekcije u razmaku od mjesec dana. Nakon toga se procjenjuje da li je još potrebno. Postoje različiti lijekovi koji se daju za liječenje. Ako se daju na vrijeme, mogu zaustaviti bolest, usporiti je, a kod nekih i dovesti do poboljšanja. Glavni cilj antiVEGF lijekova je zaustavljanje krvarenja i oticanja sprečavanjem/blokiranjem rasta novih krvnih žila ispod makule. Ne mogu popraviti oštećenje koje je već nastalo. Zato je važno početi s liječenjem čim se dijagnosticira bolest.

Neki pacijenti ne reagiraju na antiVEGF lijekove, njih se može uputiti na lasersko liječenje.

Prije injekcije oko se anestezira, dezinficira te se u sterilnim uvjetima (operacijska sala) daju injekcije.

Suhi oblik makularne degeneracije je najčešći oblik, i potrebno je duže vrijeme da se razvije. Direktan uzrok se ne zna.

Liječenja za sada nema osim vitamina za oči (Vitamin A, C, E, minerali Cink i bakar te LUTEIN).

Oba oblika mogu zahvati oba oka, ali ne jednako. Neki pacijenti sa suhim oblikom mogu dobiti vlažni oblik. Zato, ako naglo dođe do promjena u vidu, potrebno je javiti se specijalisti na pregled.

Pravovremenim i redovitim kontrolama vida i makule može se spriječiti nepovratno oštećenje tog dijela oka.

Prema mišljenju stručnjaka, napredak u primjeni matičnih stanica uz pomoć organoida, otvara nove mogućnosti u liječenju bolesti makule koje imaju potencijal da transformiraju živote velikog broja ljudi s makularnom bolešću.

 

In Portal

 

Povezane vijesti