Često izgovaramo da imamo živčani slom, ali što je on zapravo?

Općenito se smatra kako živčani slom znači da osoba jednostavno više ne može normalno funkcionirati

Tuga, ilustracija.

 

Naživciraju nas muževi, žene, ljubavnice, djeca, kolege, svi oko nas pa rado i često kažemo da smo na rubu živčanog sloma, no jesmo li zapravo i kako on izgleda?

Znakovi živčanog sloma razlikuju se od osobe do osobe i ovise o uzroku. Također, ono što ljudi zapravo zamišljaju kao ‘živčani slom’ zapravo se razlikuje od kulture do kulture. Općenito se smatra kako živčani slom znači da osoba jednostavno više ne može normalno funkcionirati.

Često ljudi koji dožive živčani slom nisu u mogućnosti obavljati uobičajene zadatke, ići na posao, zakazivati ​​sastanke ili čak normalno jesti danima, tjednima, možda čak i mjesecima. Ritam sna je poremećen, može čak doći i do odbijanja higijenskih navika. Mnoga neobična ili nefunkcionalna ponašanja mogu se smatrati znakovima i simptomima živčanog sloma, uključujući sljedeće: simptomi slični depresiji, samoubilačke misli i sklonost samoozljeđivanju, anksioznost popraćena visokim krvnim tlakom, napetost mišića, vrtoglavica, želučani problemi, nesanica, halucinacije, ekstremne promjene raspoloženja ili neobjašnjivi napadi panike, bol u prsima, pretjerani strah, otežano disanje, i mnogi drugi.

Uzrok može biti nezadovoljstvo na poslu, previše radnih zadataka u premalo vremena, problemi s financijama, problemi u vezi, bolest, neslaganje s partnerom ili s obitelji, trauma kao što je smrt drage osobe, ali jednako tako se može raditi i o malim životnim promjenama koje će kod nekih ljudi izazvati stres, kao i nedovoljna količina sna koja potom utječe na cijelo tijelo.

Do živčanog sloma može doći i ako je osoba ranije imala problema s anksioznošću, ali i ako je netko u obitelji imao živčani slom.

Kada negativne promjene počnu utjecati na svakodnevne aktivnosti, vrijeme je za posjet stručnjaka, psihologa ili psihijatra. Živčani slom nije medicinski izraz i nije mentalna bolest, ali ako se ne tretira, može biti opasan. Nekada će samo razgovor biti dovoljan kako bi se osobi koja je imala živčani slom pomoglo. Djelotvorne mogu biti i pojedine vrste terapija, na primjer kognitivna bihevioralna terapija. U nekim slučajevima bit će potrebno i uzimanje lijekova, odnosno antidepresiva. I podijelite s bližnjima što vam se događa.

 

In Portal

 

Povezane vijesti