Jaz između potrebe za liječenjem i njegovog pružanja velik je u cijelom svijetu; i često je loše kvalitete kada se isporuči. Na primjer, samo 29 posto osoba s psihozom i samo jedna trećina osoba s depresijom prima formalnu skrb o mentalnom zdravlju

 

Hrvatski Sabor donio je odluku o proglašenju 6. lipnja Danom prava osoba s duševnim smetnjama u Republici Hrvatskoj.

Mentalno zdravlje sastavna je i neizostavna komponenta zdravlja. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, koja je mentalno zdravlje prepoznala jednim od javnozdravstvenih prioriteta, problemi povezani s mentalnim zdravljem su u globalnom porastu. Poremećaji mentalnog zdravlja često počinju u mlađoj odrasloj dobi, imaju tendenciju razvoja kroničnog tijeka te mogu značajno narušiti kvalitetu života oboljelih i njihovih obitelji. Sve ovo upućuje da teret uzrokovan mentalnim poremećajima i dalje raste s utjecajima na zdravlje i uzrokuje socijalne, ekonomske, ali na prvom mjestu značajne posljedice za pojedince koji su s njima suočeni u svim zemljama svijeta.

Širom svijeta raste svijest o važnosti mentalnog zdravlja i pružanja usluga i podrške koje su usmjerene na osobu te se promiče pristup orijentiran na oporavak i utemeljen na ljudskim pravima. Ova svijest dolazi zajedno uz spoznaju da su usluge zaštite mentalnog zdravlja u brojnim zemljama nedostupne, lošije kvalitete i sklone kršenju ljudskih prava.

Neprihvatljivo je da ljudi koji koriste usluge mentalnog zdravlja mogu biti izloženi neljudskim životnim uvjetima, štetnim postupcima liječenja, nasilju, zanemarivanju i zlostavljanju. Osobe s duševnim smetnjama u svim društvima i svim vremenima imaju specifičnu poziciju. Zbog prirode zdravstvenog stanja ove osobe često nisu u mogućnosti adekvatno se brinuti o svojim pravima i interesima te predstavljaju jednu od najobespravljenijih kategorija bolesnika i ujedno jednu od najobespravljenijih društvenih skupina uopće. Iako velik broj država svijeta, pa tako i Hrvatska, ima kvalitetne zakonske okvire za zaštitu osoba s duševnim smetnjama, uvijek postoji mogućnost nepridržavanja ovih zakona i manjak svijesti o potrebi provedbe zakona što dovodi do zakinutosti u pravima ovih osoba.

Ljudi koji su izloženi nepovoljnim okolnostima - uključujući siromaštvo, nasilje, invaliditet i nejednakost - izloženi su većem riziku pogođenosti mentalnim smetnjama. Zaštitni i rizični čimbenici uključuju individualne psihološke i biološke čimbenike, poput emocionalnih vještina i genetike. Na mnoge rizične i zaštitne čimbenike utječu promjene u strukturi i/ili funkciji mozga.

Zdravstveni sustavi još uvijek nisu adekvatno odgovorili na potrebe osoba s psihičkim smetnjama i nemaju dovoljno resursa. Jaz između potrebe za liječenjem i njegovog pružanja velik je u cijelom svijetu; i često je loše kvalitete kada se isporuči. Na primjer, samo 29 posto osoba s psihozom i samo jedna trećina osoba s depresijom prima formalnu skrb o mentalnom zdravlju.

Osobe s mentalnim poremećajima također trebaju društvenu podršku, uključujući podršku u razvoju i održavanju osobnih, obiteljskih i društvenih odnosa. Osobe s mentalnim poremećajima također mogu trebati podršku za obrazovne programe, zapošljavanje, stanovanje i sudjelovanje u drugim značajnim aktivnostima.

Sveobuhvatni akcijski plan za mentalno zdravlje Svjetske zdravstvene organizacije prepoznaje ključnu ulogu mentalnog zdravlja u postizanju zdravlja za sve ljude. Plan uključuje četiri glavna cilja:

- ojačati učinkovito vodstvo i upravljanje za mentalno zdravlje;

- pružiti sveobuhvatne, integrirane i osjetljive usluge mentalnog zdravlja i socijalne skrbi u okruženjima u zajednici;

- provoditi strategije za promicanje i prevenciju mentalnog zdravlja;

- ojačati informacijske sustave, dokaze i istraživanja za mentalno zdravlje.

SZO-ov akcijski program za nedostatke u mentalnom zdravlju (mhGAP) koristi tehničke smjernice, alate i pakete obuke utemeljene na dokazima za proširenje usluga u zemljama, posebno u okruženjima sa siromašnim resursima. Usredotočen je na prioritetni skup uvjeta, usmjeravajući izgradnju kapaciteta prema nespecijaliziranim pružateljima zdravstvene skrbi u integriranom pristupu koji promiče mentalno zdravlje na svim razinama skrbi. SZO mhGAP Intervencijski vodič 2.0 dio je ovog programa i pruža smjernice za liječnike, medicinske sestre i druge zdravstvene radnike u nespecijaliziranim zdravstvenim ustanovama o procjeni i liječenju mentalnih poremećaja.

 

In Portal

Objavljeno: 06.06.2023