Hrvatsko društvo za neuroznanost izabralo je nove, zanimljive teme za ovogodišnji Tjedan mozga s ciljem nastavka dijaloga s javnošću o značajnim pitanjima vezanim za istraživanje mozga: Socijalni mozak, Mozak i bol, Neuralne mreže i ponašanje

Hrvatski neuroznanstvenici ove godine, koja je proglašena Europskom godinom mozga, sudjeluju u inicijativi organizacije The Dana Alliance for Brain Initiatives za popularizaciju ne samo znanja o funkcijama mozga nego i neuroznanosti. Kampanja poznata u svijetu kao  Brain Awareness Week provodi se u Hrvatskoj već 13. godinu u mjesecu ožujku pod nazivom Tjedan mozga.

Hrvatski institut za istraživanje mozga (HIIM) Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatsko društvo za neuroznanost(HDN), kao pridruženi članovi i partneri European Dana Alliance for the Brain (EDAB-a), i ove su godine od 10. do 16. ožujka glavni organizatori Tjedna mozga u Hrvatskoj.
U organizaciji im se pridružuju Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (Razred za medicinske znanosti), medicinski fakulteti u Splitu, Osijeku i Rijeci te članovi Hrvatskog društva za neuroznanost u tim sveučilišnim središtima. Istodobno se očekuju aktivnosti u sveučilišnim centrima u Zadru, Dubrovniku, Varaždinu, kao i u mnogim drugim hrvatskim gradovima. U obilježavanju Tjedna mozga pridružit će im se medicinski fakulteti i sveučilišne klinike u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, kao i mnoge udruge, škole i javne ustanove. Svih ovih godina cilj je bio upoznati širu javnost sa značenjem istraživanja mozga u 21. stoljeću – Stoljeću uma.
Najnovija dostignuća u istraživanju mozga, biološke osnove svijesti i duševnih poremećaja,kao i napredak u otkrivanju uzroka kognitivnih i neuroloških bolesti, postavljaju nove prioritete za znanost u 21. stoljeću (proglašenom i Stoljećem uma). Imajući u vidu značenje istraživanja i spoznaja o mozgu, Dana Alliance for Brain Initiative (www.dana.org) pokrenula je svjetsku inicijativu s ciljem promocije znanja o mozgu. Ta inicijativa je dobila široke razmjere u Europi u organizaciji European Dana Alliance for Brain – EDAB, kao i European Brain Councila i stručnih udruga među kojima je i Federation of European Neuroscience Societies. Kao rezultat svih tih aktivnosti ova je godina je proglašena Europskom godinom mozga.
Ova inicijativa poprimila je svjetske razmjere iz nekoliko razloga. Na prvom mjestu je spoznaja da je nemoguće naći ijedno pitanje vezano uz funkcioniranje ljudskog društva koje ne bi zahtijevalo biološki utemeljeno znanje o psihologiji, ponašanju i svijesti čovjeka, odnosima i komunikaciji među ljudima u društvu, kao i evolucijski utemeljeno znanje o tome što nas čini ljudima te kada i kako su nastala ta specifično ljudska obilježja.
Polazeći od činjenice da 35 posto sveukupnih troškova i opterećenja koje bolesti mozga u odnosu na druge bolesti uzrokuju u Europi nastoji se upoznati javnost s golemim troškovima koje uzrokuju bolesti mozga. Komisija je utvrdila da je ukupni trošak od 798 milijardi eura godišnje za bolesti mozga veći od troškova liječenja kardiovaskularnih i malignih bolesti zajedno, te da 38 posto europske populacije pati od nekog poremećaja funkcija živčanog sustava. Nadalje, iz svega navedenog proizlazi i potreba približavanja temeljnih istraživanja kliničkoj primjeni i stvarnoj pomoći u postupku dijagnoze i liječenja duševnih i neuroloških bolesti i poremećaja. Takvim pristupom se danas bavi translacijska neuroznanost. Posebnu ulogu u promociji istraživanja mozga ima Europsko vijeće za istraživanje mozga, European Brain Council (EBC) koje objedinjuje napore svih stručnih udruga, kao i istaknutih predstavnika Europske komisije. Kao rezultat tih napora, istraživanje mozga postaje jedan od trajnih prioriteta. To je rezultiralo najvećim projektom u povijesti Europe tzv. Flagship za istraživanje ljudskog mozga uložit će se 1,19 milijardi eura u sljedećih 10 godina. Time je jasno istaknut prioritet neuroznanosti i istraživanja duševnih poremećaja i neuroloških bolesti. Istodobno je istaknuta potreba poboljšanja kvalitete života ljudi s bolestima živčanog sustava. Uz sve navedene razloge i veće zanimanje društva za znanje o mozgu treba istaknuti i najveće izazove znanosti: odnos mozga i uma, te pitanje genetske i evolucijske osnove specifično ljudskih funkcija, kao što su govor i svijest o samom sebi. Od 65 posto ljudskog genoma koji je povezan s razvitkom i ustrojstvom mozga, oko 30 posto genoma je specifično za živčani sustav i među tim genima se krije moguća biološka šifra specifično ljudskih kognitivnih funkcija. Najnoviji podatak znanstvenika sa Sveučilišta Yale govori da je 80 posto ukupnog ljudskog genoma povezano s ustrojstvom, funkcijom i razvitkom mozga. Sva navedena pitanja postavljaju se i u ovogodišnjem Tjednu mozga.
Hrvatsko društvo za neuroznanost izabralo je nove, zanimljive teme za ovogodišnji Tjedan mozga s ciljem nastavka dijaloga s javnošću o značajnim pitanjima vezanim za istraživanje mozga: Socijalni mozak, Mozak i bol,  Neuralne mreže i ponašanje.
Pokušat će obraditi teme interdisciplinarno i integrirano, od molekularne do sistemske razine, od organizacije mozga do socijalnih interakcija. Projekti upoznavanja javnosti obuhvaćaju sve uzraste i razine školske spreme, od rane školske dobi do sveučilišta. Opširnije o temama na www.hiim.hr.

In-Portal

Objavljeno: 11.03.2014