Preko kože možemo vidjeti stanje mozga

Meksički znanstvenici vjeruju da bi kožni test mogao pomoći ranijem otkrivanju bolesti poput Alzheimerove ili Parkinsonove bolesti

 

 

Za one koji su slabije upoznati s navedenim bolestima, spomenimo ukratko značajke Alzheimerove i Parkinsonove bolesti.

Alzheimerova bolest je teška, neizlječiva, degenerativna bolest mozga, koja može uzrokovati smrt. Svojim napredovanjem dovodi do demencije, gubitka pamćenja, poremećaja mišljenja, te promjena u ponašanju i osobnosti bolesnika.

Procjenjuje se da u Hrvatskoj danas ima oko 80.000 oboljelih od demencije i da će ta brojka dakako rasti, kao i drugdje. Spomenuta brojka temelji se na činjenici da je hrvatska populacija jedna od najstarijih u Europi i izračunu da ova bolest zahvaća 10 posto osoba starijih od 65 godina. Napada kratkotrajno pamćenje i uništava neurone i veze u moždanoj kori što dovodi do značajnog gubitka moždane mase. Bolest je prvi opisao psihijatar Aloysius (Alois) Alzheimer 1906. godine, a prvi čovjek koji je obolio od bolesti je žena Auguste Deter, koja je umrla 8. travnja 1906. u 56. godini, koja je oko sedam godina prije smrti oboljela od Alzheimerove bolesti.

Parkinsonova bolest je bolest poremećaja pokreta zbog smanjenja lučenja kemijske supstancije dopamina u dijelu mozga koji ima važnu ulogu u kontroli voljnih pokreta. Bolest je nazvana po liječniku iz Londona dr. Jamesu Parkinsonu, koji je 1817. godine prvi opisao simptome bolesti. Iako je u Hrvatskoj 6000 registriranih oboljelih, procjenjuje se da ih ukupno ima između 15.000 i 20.000. tisuća. Jedan od 10 dijagnosticiranih je u dobi mlađoj od 50 godina. Pojavnost je veća u starijoj životnoj dobi, stoga se životna dob smatra najvažnijim čimbenikom rizika za obolijevanje od Parkinsonove bolesti.

Dobivenim rezultatima znanstvenici vjeruju da bi kožni test mogao pomoći ranijem otkrivanju bolesti poput Alzheimerove ili Parkinsonove.

Provedeno istraživanje pokazalo je da biopsija kože može pokazati iste abnormalne proteine koji se nakupljaju u moždanom tkivu osoba tim poremećajima. U ovom trenutku ne postoje sigurni testovi i mogu proći godine do pojave simptoma i postavljanja dijagnoze tih bolesti.

Stoga je razumljivo da znanstvenici žele ubrzati postavljanje dijagnoza tih progresivnih bolesti kako bi se što ranije počelo liječenje, odnosno prije nego što nastupe nepovratna oštećenja mozga ili propadanje mentalnih funkcija.

U istraživanjima znanstvenici tragaju za odgovarajućim biomarkerima u tijelu - molekulama u krvi ili u dahu koje pouzdano pokazuju prisutnost bolesti, prema dobivenim dosadašnjim rezultatima vjeruju da je i koža dobar kandidat za otkrivanje skrivenih poremećaja mozga.

Tijekom razvoja embrija koža se razvija iz istog tkiva kao i mozak te stoga može biti dobar prozor u ono što se kasnije događa u mozgu, barem na molekularnoj razini.

Iste su rezultate pokazala provedena istraživanja na osobama preminulima od Parkinsonove bolesti, ona su također pokazala iste proteinske naslage koje se formiraju u mozgu tijekom tih bolesti nakupljaju i u koži.

Meksički znanstvenici su u svojim testiranjima koristili 65 ispitanika (12 zdravih i 53 s Parkinsonom, Alzheimerom ili drugim vrstama demencije), te od njih uzeli uzorke kože za biopsiju.

U koži su tražili nakupine bjelančevina tau i alfa sinuklein koje se inače kod tih bolesti nakupljaju u mozgu.

Prema dobivenim rezultatima pokazalo se kako je 20 osoba s Alzheimerom i 16 osoba s Parkinsonom imalo povećane razine tih bjelančevina u koži u odnosu na druge zdrave osobe ili one s drugim oblicima demencije.

 

Piše: Marko Damjanović